Više svetskih gradova značajno smanjilo zagađenje vazduha od 2010, Kina i Evropa prve
Devetnaest velikih gradova širom sveta, među kojima su London, San Francisko i Peking, uspelo je da od 2010. godine smanji nivo dva ključna zagađivača vazduha za više od 20 odsto, pokazala je danas nova analiza o kvalitetu vazduha u gotovo 100 urbanih sredina.
Peking i Varšava zauzeli su prvo mesto po smanjenju koncentracije čestica PM2.5, koje su smanjene za više od 45 odsto, dok su Amsterdam i Roterdam zabeležili najveće smanjenje azot-dioksida (NO2), za više od 40 procenata, preneo je Gardijan.
Od ukupno 19 gradova koji su ostvarili najveći napredak, devet se nalazi u Kini, dok su ostali u Evropi.
San Francisko je jedini grad u Sjedinjenim Američkim Državama koji je smanjio nivo oba zagađivača za više od 20 procenata, navodi se u analizi koja je obuhvatila skoro 100 gradova širom sveta.
Analiza je, kako ističe Gardijan, pokazala da su mere poput izgradnje biciklističkih staza, povećane upotrebe električnih automobila i ograničenja za vozila koja najviše zagađuju vazduh doprinele poboljšanju kvaliteta vazduha.
"Ovaj izveštaj pokazuje da gradovi mogu da smanje toksično zagađenje vazduha za 20 do 45 odsto za nešto više od jedne decenije. To se ne dešava samo u jednom delu sveta, od Varšave do Bangkoka gradovi pokazuju da već sada imamo alate za rešavanje ove krize“, rekla je izvršna direktorka organizacije "Breathe Cities" Seselija Vaka Džouns
Izveštaj, koji je dostavljen Gardijanu, analizirao je kvalitet vazduha u gradovima uključenim u mreže C40 i "Breathe Cities", uglavnom velikim urbanim sredinama, ali i nekim manjim poput Hajdelberga u Nemačkoj.
Rezultati pokazuju da je "značajno smanjenje" zagađenja moguće postići u roku od 15 godina uz odlučne mere.
Kao primeri uspešnih politika navedeni su brzi prelazak Kine sa vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorevanjem na električna vozila, širenje mreže biciklističkih staza u gustim evropskim gradovima, ograničenja za vozila sa visokim emisijama u Londonu, kao i prelazak Varšave sa grejanja na ugalj i drva na čistije izvore energije.
Sagorevanje fosilnih goriva oslobađa toksične gasove i štetne čestice koje predstavljaju jednu od najvećih pretnji po zdravlje ljudi.
Najmanje čestice mogu da prodru u krvotok i prošire se kroz organizam, oštećujući organe od mozga do reproduktivnih organa, dok azot-dioksid oštećuje disajne puteve i u reakciji sa vodom stvara kiselu kišu.
(Telegraf.rs/Tanjug)
Video: Udruženje priređivača igara na sreću SPIS pokrenulo program edukacije mladih
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.