Kako nedovršeni rat u Iranu daje Si Đinpingu prednost u razgovorima sa Trampom?

I. N.
I. N.    
Čitanje: oko 6 min.
  • 0

Kina ostaje posvećena predstojećem sastanku između svog lidera Si Đinpinga i američkog predsednika Donalda Trampa bez obzira na situaciju na Bliskom istoku i oprezno gleda na višemesečni sukob svog protivnika sa Iranom kao na nešto što je potencijalno ojačalo njenu pregovaračku poziciju, prema kineskim izvorima upoznatim sa situacijom.

Retki jedan na jedan sastanak, koji je već jednom bio odložen zbog američko-izraelskog rata sa Iranom, sada je zakazan za 14–15. maj, prema saopštenju Bele kuće. Nekoliko izvora navodi da Peking vidi ovaj samit visokog rizika kao jedinstvenu priliku da obezbedi stabilniji dugoročni odnos sa svojim najvećim ekonomskim i vojnim konkurentom.

Iako je uočena prednost, izvori su rekli da Peking ostaje izuzetno oprezan, a mišljenja među vladinim insajderima su podeljena oko toga kako da se snađu u bezbrojnim komplikacijama koje je izazvao sukob, a među njima nije najmanje važno pitanje mogućnosti da Ormuski moreuz – kroz koji Kina uvozi oko trećinu svoje nafte i gasa – ostane zatvoren kada Donald Trump stigne u kinesku prestonicu.

Trampova poseta "nije ista kao poseta bilo kog drugog šefa države", rekao je kineski izvor pod uslovom anonimnosti zbog osetljivosti pitanja.

"Vreme Donalda Trumpa na vlasti će verovatno imati trajan uticaj na svetski poredak i već je fundamentalno promenilo način na koji SAD gledaju na svoje interese. Bez obzira na to da li će njegova poseta biti uspešna ili ne, imaće dugoročni uticaj na buduće aranžmane između Kine i SAD, bez obzira na to da li će na vlast doći demokrate ili republikanci", navodi izvor za CNN.

Poseta je prvobitno trebalo da bude fokusirana na potvrđivanje ključnih sporazuma između dve strane u nizu važnih sektora, ali kriza u Iranu je "ozbiljno poremetila" ukupno planiranje i očekivanja Kine, rekao je Cui Hongđijen, bivši diplomata i stručnjak za međunarodne odnose na Pekinškom univerzitetu za strane studije.

"Kineska spoljna politika ima osnovni stav: odnosi Kine i SAD su glavni prioritet. Kada su odnosi Kine i SAD stabilni, to može da pomogne da se stabilizuju, pa čak i poboljšaju odnosi Kine sa drugim zemljama", rekao je Cui za CNN.

Iznenadno uvođenje Irana, bliskog partnera Pekinga, u centar odnosa SAD i Kine učinilo je stvari "teškim za kinesku stranu", dodaje Cui.

Peking još nije zvanično potvrdio datum samita, ali pošto se očekivani sastanak održava za manje od dve nedelje, mogućnost mirovnog sporazuma između SAD i Irana ostaje daleka - dok je nastavak borbi i dalje realna opcija. Nijedan od scenarija nije bez rizika za Kinu, prema rečima drugog kineskog izvora koji je govorio pod uslovom anonimnosti.

"Naravno, Tramp bi želeo da poseti Kinu nakon što završi sa Iranom, kako bi mogao da projektuje moć… ali ako bi napao Iran nakon posete Kini, izgledalo bi kao da je Kina napustila Iran. Tramp je veoma pametan, on ne cilja direktno Kinu, ali je prvo neutralisao Venecuelu, zatim je krenuo na Iran – u suštini je time ‘podrezao krila’ Kini u ovim regionima", rekao je izvor.

Donald Tramp i Si Đinping Foto: Tanjug/AP

Ali rat u Iranu nije išao po planu SAD. Umesto da pokaže američku moć, sukob je uvukao SAD u duboko nepopularnu i naizgled nerešivu konfrontaciju sa rastućim globalnim ekonomskim posledicama.

"Tramp bi sada želeo da što brže zatvori poglavlje Irana", kaže Vu Sinbo, član Savetodavnog odbora za spoljnu politiku kineskog Ministarstva spoljnih poslova.

On smatra da bi, da su SAD imale prednost, Tramp imao mnogo jaču pregovaračku polugu.

"Ali sada je jasno da SAD jednostavno nisu mogle da se izbore sa Iranom. Tako da, u izvesnom smislu, kada je reč o pregovorima sa Kinom, njihov relativni pregovarački položaj je oslabljen", navodi Sinbo.

Smatra se da su kineski zvaničnici igrali ulogu u dovođenju Irana za pregovarački sto. Ali iako je naknadno primirje uglavnom zaustavilo borbe u Iranu, Vašington i Teheran i dalje ne mogu da se dogovore o stabilnijem miru.

Prema izvorima, situacija bi sada mogla da pruži Kini jedinstvenu priliku da iskoristi zastoj uoči, kako se očekuje, teških međuizbora za Trampa – pri čemu se smatra da je predsednik željan da američkim biračima predstavi konkretne uspehe, poput velikih kineskih kupovina američkih poljoprivrednih proizvoda i Boeing aviona.

Kina je spremna da iskoristi svoje ogromno domaće tržište i dominaciju u lancu snabdevanja retkim zemnim elementima kako bi dobila ono što želi: da SAD izraze "protivljenje" (umesto "neslaganja") nezavisnosti Tajvana; da smanje ograničenja na izvoz visokotehnoloških proizvoda; i da uklone kineske kompanije sa liste sankcija.

"Tramp je odložio posetu Kini verovatno delimično osećajući da nije dobio dovoljno uticaja", rekao je treći izvor, sugerišući da je Tramp želeo da iskoristi brzu pobedu u Iranu kao političku prednost na sastanku sa Pekingom.

"Ali pogledajte ga sada, zastoj u Iranu se toliko dugo vuče bez napretka", dodao je anonimni izvor.

"Bili smo veoma zabrinuti kada je rat prvi put izbio – ne samo zbog naših naftnih i poslovnih interesa na Bliskom istoku, bili smo zabrinuti da bi, ako Iran ne može da izdrži, mogao da se pojavi prozapadni režim, a onda to ne bi bilo dobro za interese Kine", rekao je savetnik ministarstva spoljnih poslova Vu, koji je takođe direktor Centra za američke studije na Univerzitetu Fudan u Šangaju.

"Ali trenutna situacija se zapravo pokazala povoljnom za Kinu", dodao je Vu.

Široko se smatra da je rat učvrstio globalni ugled Pekinga, pozicionirajući Kinu kao kamen temeljac stabilnosti. Tokom celog sukoba, Si Đinping je više puta pozivao na mir i obećavao da će pomoći zemljama u razvoju da prebrode nestašicu energije izazvanu sukobom. Zapadni lideri, u međuvremenu, izgleda da su pojačali odnose sa Pekingom.

"SAD se bore bez pobede, Kina pobeđuje bez borbe", rekao je Jerg Vutke, bivši predsednik Trgovinske komore Evropske unije u Kini i partner u DGA Albright Stonebridge Group.

"Kinezi su svakako negativno pogođeni zbog cene energije, ali istovremeno Kina mnogo dobija iz ove situacije", dodaje.

Kineski politički sistem, koji favorizuje dugoročno planiranje i samostalnost, takođe joj je pružio prednost u suzbijanju globalnog ekonomskog šoka.

"Oni su potvrđeni svojom politikom obnovljive energije. Kina je verovatno najbolje pripremljena zemlja. Politički, oni su pobednici, jer deluju kao odrasli u prostoriji", rekao je Vutke za CNN.

Tramp je dočekan sa raskošnim crvenim tepihom tokom svoje poslednje predsedničke posete Pekingu 2017. godine. Takozvana državna poseta-plus uključivala je neviđeni niz raskošnih počasti, uključujući privatni prijem u Zabranjenom gradu.

Međutim, svaka dobra volja generisana tim putovanjem brzo je nestala i zamenjena je skoro decenijom produbljivanja rivalstva između dve strane, koje je obuhvatalo trgovinu, tehnologiju, sukob na Tajvanu, optužbe u vezi sa pandemijom Kovid-19 i bizaran incident sa špijunskim balonom.

S obzirom na jaz između dve strane, Kina se neće previše udaljiti od svoje politike tokom predstojećeg sastanka, naznačili su kineski izvori.

Postoje mnoge oblasti u kojima Kina i SAD još uvek pregovaraju i "što više konsenzusa postignemo, to će vreme za samit lidera biti zrelije", rekao je prvi izvor.

Kina se uzdržala od direktnog kritikovanja Trampa tokom rata u očiglednom pokušaju da smiri tenzije pre samita. Tramp je, sa svoje strane, takođe izgleda pažljivo upravljao potencijalnim tačkama žarišta.

Kada su američke obaveštajne službe procenile da se Kina sprema da isporuči nove sisteme protivvazdušne odbrane Iranu, Tramp je naznačio da će se Peking suočiti sa posledicama ako nastavi sa isporukom, ali je izbegao svako pominjanje Sija.

Dok se neki u Kini mogu osećati ohrabreno zbog svoje pregovaračke pozicije uoči samita, Vilijam Klajn, penzionisani američki diplomata koji je organizovao Trampovu posetu Pekingu 2017. godine, sumnja da je došlo do materijalne promene.

"Svaka strana ima dovoljan uticaj na drugu stranu u trgovinskim i investicionim odnosima, i taj uticaj se nije promenio, nije ojačao ili nije oslabio zbog rata u Iranu do danas", rekao je Klajn.

"Očigledno je da rat u Iranu baca senku na posetu, oblikovaće je, ali ne bih rekao da to daje jednoj ili drugoj strani jače ruke", rekao je Klajn, koji je sada partner u FGS Globalu.

(Telegraf.rs)

Video: prof. dr Jovan Veselinović, rektor

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA