Šta sve znamo, ali i ne znamo, o dogovoru između SAD i Irana: Neke veoma važne stvari se (još) ne pominju

   
Čitanje: oko 4 min.
  • 3

Izgleda kao da su Sjedinjene Američke Države i Iran blizu postizanja sporazuma kojim bi bio okončan rat i ponovo otvoren Ormuski moreuz. Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je u ponedeljak da pregovori "teku dobro", uz ponavljanje upozorenja da će borbe biti nastavljene ako sporazum ne bude postignut.

Nije jasno kada i kako bi sporazum mogao biti finalizovan niti kada bi njegovi različiti delovi stupili na snagu. Detalji potiču od dvojice regionalnih zvaničnika i jednog američkog zvaničnika koji su govorili pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarali o osetljivim pregovorima, piše AP.

Iranska delegacija predvođena predsednikom parlamenta Mohamadom Bagerom Kalibafom otputovala je u ponedeljak u Katar u okviru pregovora, iako nije odmah bilo jasno o čemu će se razgovarati. Kalibaf je prošlog meseca u Pakistanu predvodio istorijske direktne razgovore sa potpredsednikom SAD Džej Di Vensom.

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagaei rekao je da je postignuto razumevanje o "velikom delu pitanja", ali da još ima posla.

"Reći da to znači da je sporazum pred potpisivanjem nije nešto što bilo ko može da tvrdi", rekao je novinarima.

Evo šta do sada znamo, a šta ne znamo, o sporazumu između SAD i Irana:

Rat bi bio okončan

U 12 nedelja otkako su SAD i Izrael pokrenuli rat napadima u kojima su ubijeni iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei i drugi visoki zvaničnici, Teheran je insistirao da svaki sporazum mora biti usmeren na okončanje borbi na svim frontovima. To uključuje Liban, gde se proiranska militantna grupa Hezbolah bori protiv Izraela od drugog dana rata.

Krhko primirje traje od 7. aprila, uprkos povremenim napadima dronovima i raketama na Ujedinjene Arapske Emirate i pojedinim razmenama vatre u Ormuskom moreuzu. Trajnije primirje omogućilo bi da globalna trgovina, uključujući procenjenih 20 odsto svetske nafte, ponovo počne da prolazi kroz moreuz. Takođe bi omogućilo obnovu energetske i druge infrastrukture u regionu.

Oba regionalna zvaničnika navela su da nacrt sporazuma uključuje okončanje rata između Izraela i Hezbolaha, kao i obavezu da se neće mešati u unutrašnje poslove država u regionu. To se odnosi na iransku podršku saveznicima, uključujući pobunjenike Hute u Jemenu, militante Hamasa u Gazi i šiitske oružane grupe u Iraku.

SAD žele da Izrael ima slobodne ruke da odgovori na ono što smatra pretnjama u Libanu, dok Iran to odbacuje, rekao je jedan regionalni zvaničnik. Američki zvaničnik rekao je da bi sporazum garantovao pravo Izraela da deluje protiv neposrednih pretnji u samoodbrani.

Postepeno otvaranje Ormuskog moreuza

Deklarisani ciljevi SAD i Izraela bili su da demontiraju iranski nuklearni program, ograniče njegov raketni program i okončaju podršku naoružanim saveznicima Teherana.

Međutim, iranska kontrola nad Ormuskim moreuzom, koji je pre rata bio otvoren za međunarodnu plovidbu, brzo je postala jedno od glavnih globalnih pitanja, pošto su stotine brodova koji prevoze naftu, prirodni gas, đubrivo i druge zalihe ostali blokirani, što je izazvalo rast cena daleko izvan regiona.

Prema sporazumu koji se nazire, moreuz bi se postepeno ponovo otvarao uporedo sa ukidanjem američke blokade iranskih luka uvedene 17. aprila, rekli su regionalni zvaničnici. Blokada je ograničila sposobnost Irana da izvozi naftu i pribavi preko potreban novac za svoju ekonomiju koja dugo trpi posledice sankcija.

SAD bi omogućile Iranu da prodaje svoju naftu kroz izuzetke od sankcija, rekao je jedan od zvaničnika koji je upoznat sa pregovorima. O ublažavanju sankcija i oslobađanju milijardi dolara zamrznutih iranskih sredstava pregovaralo bi se tokom perioda od 60 dana, rekao je taj zvaničnik.

Iran bi se odrekao svojih zaliha visoko obogaćenog uranijuma

Iranski nuklearni program i međunarodna zabrinutost zbog mogućeg razvoja nuklearnog oružja nalaze se u osnovi ovih tenzija. SAD i Izrael razmatrali su veoma složene vojne operacije kako bi uništili njegove zalihe visoko obogaćenog uranijuma.

Prema mogućem sporazumu, Teheran bi pristao da se odrekne tih zaliha, navode regionalni zvaničnici. Jedan zvaničnik, koji ima direktna saznanja o pregovorima, rekao je da će način na koji će Iran to učiniti biti predmet dodatnih razgovora tokom perioda od 60 dana. Deo bi verovatno bio razblažen, a ostatak prebačen u treću zemlju. Rusija je ponudila da ga preuzme.

Američki zvaničnik potvrdio je postojanje perioda od 60 dana i rekao da neće biti ublažavanja sankcija ukoliko Iran ne odustane od svojih zaliha.

Bagaei, iranski portparol, rekao je da je "fokus pregovora na okončanju rata i da u ovoj fazi ne razgovaramo o detaljima nuklearnog pitanja".

Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju, Iran poseduje 440,9 kilograma uranijuma obogaćenog do čistoće od 60 odsto, što je mali tehnički korak od nivoa od 90 odsto potrebnog za oružje.

Iran tvrdi da ima "neotuđivo" pravo na nuklearnu tehnologiju, uz insistiranje da je njegov program miroljubiv. Predsednik Irana Masud Pezeškijan rekao je u nedelju za državnu televiziju da su spremni "da uvere svet da ne teže nuklearnom oružju".

Šta izgleda da nedostaje

"Pregovori sa Islamskom Republikom Iran teku dobro!", napisao je Tramp na društvenim mrežama u ponedeljak.

"To će biti veliki sporazum za sve ili nikakav sporazum - povratak na bojište i pucnjavu, ali veću i snažniju nego ikada pre - a to niko ne želi!"

Uprkos tvrdnjama o napretku, nekoliko pitanja izgleda da još nije rešeno, uključujući da li će Iranu biti dozvoljeno obogaćivanje uranijuma i do kog nivoa, kao i sudbinu njegovog raketnog programa, koji Izrael smatra posebno velikom pretnjom.

Iako su SAD i Izrael ušli u rat sa javno iskazanom nadom da će se Iranci pobuniti protiv svoje vlade nakon masovnih protesta ranije tokom godine, izgleda da je svaka rasprava o promeni vlasti u Teheranu van pregovora.

Što se tiče ranije iznetih iranskih ciljeva tokom pregovora, izgleda da nema pomena bilo kakvog povlačenja američkih snaga iz regiona niti isplate ratne odštete za štetu koju je rat izazvao.

(Telegraf.rs)

Video: Jasmin Levi 6. novembra u Sava Centru

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • ☕️🧋

    26. maj 2026 | 12:15

    kako iran svira tako amerika igra nema više da diktira amerika sad diktira iran žaomi je trampa puco je sam u sebe i izgubijo ugled u svetu i u ništijo svoj narod

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA