TEMA TELEGRAFA: Šta to muči srpsku rakiju?

Procenjuje da se godišnje proizvede oko 60 miliona litara rakije, a da se legalno proda samo desetak odsto. Neregistrovani proizvođači rakije oštećuju budžet za čak 200 miliona evra godišnje

  • 25

U Srbiji se od davnina pravi kvalitetna rakija koja je neretko i ponos domaćina pa se može čuti da je bolja i od viskija. Procenjuje da se godišnje proizvede oko 60 miliona litara rakije, a da se legalno proda samo desetak odsto.

Problem je u tome što u Srbiji ima oko 300 registrovanih proizvođača rakije i preko 20.000 kazana za pečenje rakije koji nisu registrovani.

Taj presek napravio je zapravo Zakon o proizvodnji vina i rakije usvojen 2009. godine, koji je pokušao da uvede red u ovoj proizvodnji - da svi plaćaju porez, imaju knjigovođu, moraju da angažuju tehnologa i imaju HACPP standard.

Revolt malih proizvođača traje koliko i novi zakon jer nisu spremni da plaćaju dodatne troškove od oko 20.000 dinara mesečno. U međuvremenu je desetkovan broj proizvođača koji je spao na već spomenutih oko 300, dok ih je pre usvajanja zakona bilo više od 2.000.

Prema računici registrovanih proizvođača rakije oni koji se nisu registrovali oštećuju budžet za čak 200 miliona evra godišnje time što ne plaćaju akcize i PDV.

Sekretar Udruženja vinogradara i vinara "Oplenac" u Topoli Aleksandar Tomić misli da zakon, ipak, može da bude elastičniji i da razlikuje male proizvođače od onih velikih.

- Ne vidimo razlog zašto bi mali proizvođači koji imaju registrovano gazdinstvo i za to već plaćaju određene dažbine državi, morali i da registriju radnju. Pokušavamo da utičemo na resorno ministarstvo da u tom smislu dođe do određenih izmena zakona. Problem je i niska otkupna cena voća druge i treće kategorije - objašnjava Tomić za Telegraf.

S druge strane, Bane Nešić, vlasnik čuvenog "Rakija bara" u Beogradu, tvrdi da je neophodno da se uvede red u proizvodnji ovog pića.

- Mora da se zna ko koliko proizvodi, da se uspostavi jednostavan sistem utrđivanja geografskog porekla, kao što je to urađeno za vina. Država, sa svoje strane, treba da podrži zdravu proizvodnju i suzbije sivu ekonomiju. Možda bi prelazno rešenje bilo da se omogući ljudima koji neće da se registruju dodatnih godinu dana, kako bi se konačno "prestrojili" - kaže Nešić.

U Privrednoj komori Srbije (PKS) navode da bi izvoz rakije mogao da bude veći od sadašnjeg vrednog 2 do 2,5 miliona dolara što podrazumeva geografsku oznaku jakih alkoholnih pića.

- Zaštita geografske oznake uticaće na prepoznatljivost srpskog pića na svetskom tržištu, njegovu veću konkurentnost, a samim tim i veću cenu - ističe Nenad Budimirović, sekretar Udruženja za poljoprivredu, prehrambenu i duvansku industriju PKS.

On navodi da je porast proizvodnje rakije u 2013. godini od 29,6 odsto rezultat rekordnog roda šljive od preko 650.000 tona, za razliku od 2012. kada je rod podbacio i bio svega 391.485 tona.

Nema sumnje da bi i proizvodnja i izvoz mogli da budu znatno veći, da su rešeni problemi koji muče proizvođače rakije, bez koje se ne može zamisliti nijedno slavlje u Srbiji.

(Natalija Sekulić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • miki

    19. januar 2014 | 11:35

    Udarite na seljaka,unistite ga do kraja !! Inako jedva krpe kraj sa krajem

  • iii

    19. januar 2014 | 11:31

    Jeste tako ali ovi sto su legalni prizvodjaci oni proizvode a ne peku rakiju sto znaci da samo prave seceruse za prodaju a ne pravu prirodnu rakiju

  • Djuka

    19. januar 2014 | 11:48

    Ja pecem oko 100 litara godisnje za licne potrebe!! Kome ja da placam porez. Ako nekada budu dosli da kontrolisu puskom imam bandu da oteram sa imanja!!! Ima mnogo precih stvari, kada narodu bude bilo bolje ekonomski onda ce i placati porez!!!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA