ZAŠTO SE ZOVE BARSELONA: Poreklo naziva ova 24 evropska grada će vas oduševiti (FOTO)

Barselona. Jedan od najlepših i najznamenitijih gradova današnjice svoje ime duguje kartaginskom generalu Hamilkaru koji ga je osnovao, ocu čuvenog Hanibala koji je skoro deset godina terorisao Rim i čitavu Italiju. Njihovo porodično ime je Barka, što dolazi od punske reči za munju.

Preporučujemo

Berlin. Uprkos tome što nemačka narodna tradicija kaže da ime pruske i potom prestonice cele nacije dolazi od nemačke reči "Bär" što znači "medved" (koji je i simbol Berlina), zapravo dolazi od slovenske reči (konkretno iz staropolapskog jezika) za močvaru - "berl".

Bukurešt. Naziv rumunskog glavnog grada, koji često nazivaju i "Parizom istoka", dolazi od Bukura, legendarne ličnosti koja je u zavisnosti od legende bila princ, odmetnik, ribar, pastir ili lovac, a možda i sve. U rumunskom jeziku, "bukurija" znači sreća i veruje se da je dačkog porekla.

Mančester. Rodni grad Junajteda se prvobitno zvao Mamucio i keltskog je porekla; današnji naziv dolazi od naziva Mameceastre i složenica je od reči "mamm" što znači "dojka" ili "brdo u obliku dojke", i staroengleskog "ceastre, čester", što označava rimski grad.

Liverpul. Mesto gde se nalazi jedan od najvećih hramova fudbala, Enfild roud, i koje je dom jedne je od najvažnijih britanskih luka, ima takođe složeno ime od dve reči: staroengleske "lifer" što znači "debela, zgrušana voda" i "pool" što znači "basen". Ovo je referenca na basen ili na plimski potok koji više ne postoji.

Stokholm. Veličanstvena švedska prestonica ime duguje kombinaciji reči "stäk" što znači "zaliv" (ili, možda "stock" što znači "kolac", "dići sidro", "stub", "motka") i reči "holm" što znači "ostrvo".

Oslo. Norveški glavni grad ime verovatno duguje staronorskoj reči "os" što znači "ušće"; ovo je najrealnija moguća etimologija s obzirom na lokaciju na kojoj se ovo mesto nalazi.

Kopenhagen. Najveći grad Skandinavije bukvalno znači "trgovačka luka", od danske reči "køber" - trgovac ili kupac, i "havn" - luka.

Istanbul. Biser na Bosforu, koji smo mi nekada nazivali Carigradom, ime duguje turskoj korupciji grčke fraze "eis tan polin" što znači "u grad", kako su Romeji nekada govorili. Ako vas zanima zašto su tako govorili, odgovor je jednostavan: Konstantinopolj je bio u toj meri iznad svih ostalih gradova na svetu da su ga Grci jednostavno zvali Grad, stoga su "išli u Grad".

Hamburg. Najveća nemačka luka i jedna od najvećih na svetu ime duguje kombinaciji starovisokonemačke reči "hamma" što znači "but, zadnji deo kolena" a u prenesenom značenju "savijenost, ugao", što je referenca na njegovu lokaciju koja se nalazila na savijutku reke; druga i manje verovatna hipoteza kaže da dolazi od srednjenemačke reči "hamme" što znači "zatvoreni prostor pašnjaka". Drugi deo imena, "burg", znači "tvrđava, utvrđenje" i direktnu paralelu u našem jeziku ima u sufiksu "-var".

Drezden. Najlepši grad istočne Nemačke je slovenska naseobina iz srednjeg veka, a njegovo ime dolazi od starolužičkosrpskog "drežđany", što znači "ljudi iz šume". Na tom prostoru ima još mnogo nemačkih mesta čija su imena lužičkosrpskog porekla, o čemu smo već pisali.

Libek. Kraljica Hanze, nekada moćni trgovački grad a danas jedan od najlepših na svetu, toliko je ljupkog izgleda da čak i poreklo njegovog imena govori o tome. I on je, kao i Drezden, slovenskog porekla, i prvobitno se zvao Ljubica. Kroz njega teče reka Trava.

Pariz. Grad svetlosti se u antici zvao Lutecija Parisorum, a u kasnoj imperiji i Parisii. Bio je prvobitno utvrđena naseobina galskog plemena Pariza, koji su od njega napravili svoju prestonicu. Njihovo ime i danas dakle živi u imenu jednog od najčuvenijih gradova sveta.

Marsej. Francuska luka na jugu iz koje je na svoje putešestvije krenuo grof Monte Kristo nekada se zvao Masilija i svoje ime najverovatnije duguje ligurijskoj reči za proleće - "mas".

Bristol. Ime engleskog grada koji je u poslednjih dvadesetak godina postao sinonim za kvalitetnu muziku, dolazi od staroengleskog naziva "Bricgstow" koji se potom transformisao u "Bridgestow", a znači doslovno "okupljalište na mostu".

Split. Poreklo imena drugog najvećeg hrvatskog grada izvodi se od biljke brnistre koja oko njega raste u izobilju, za koju je grčki naziv "aspalatos/spalatos". U srednjem veku naziva se i Spalatum, što je izvedenica od "spalato" i referenca na Dioklecijanovu palatu koja predstavlja srž ovog grada.

Minhen. Sveti srpski grad i bavarska prestonica u svom korenu ima reč "mönch" što znači "monah". Osnovan je od strane benediktinskih kaluđera. Sad vam je jasno zašto nam je tako svet.

Firenca. Na latinskom Florencia, ime čeda porodice Mediči, doslovno znači "cvetanje", od reči "florens" koja je glagolski pridev reči "florere". U međuvremenu se ustalio italijanski naziv "Fiorenze", odnosno danas "Firenze".

Milano. Svetska prestonica mode se u antici zvala Mediolanum, od galskih reči "medios" što znači "između" i "lanu" što znači "ravnica", zbog svoje lokacije u dolini reke Po. Ovo se kasnije serijom iskvarivanja pretvorilo u Milano. Dakle: međuravnica.

Jork. Grad u kome su rimski legionari Konstantina Velikog proglasili za imperatora nakon smrti njegovog oca, i u kome se danas nalazi veličanstveni spomenik tvorcu organizovanog državnog hrišćanstva, ime vuče od staroengleskog naziva "Eoforwic", pre toga "Eborakon", što je keltski naziv koji verovatno znači "imanje drveta tise, Tisino imanje".

Glazgov. Dom dva najveća škotska fudbalska kluba, Seltika i Rendžersa, oko kojih je podeljen praktično ceo svet a ne samo gorštačka zemlja koja nije uspela nedavno da obnovi svoju državnost, ime nosi po kombinaciji gelskih reči "gael" - zeleno, i "cau" - udolina, šupljina. Prema tome: zelena udolina. Lepo ime.

Edinburg. Direktni konkurent gorepomenutog škotskog grada je prestonica ove zemlje koja se prvobitno nazivala "Din Eidyn", što na keltskom verovatno znači "tvrđava na padini". Kasnije je prvi element uklonjen, a dodat je staroengleski sufiks "-burh", što je opet značilo "tvrđava". Grad Dunedin na Novom Zelandu je pokušaj obnove prvobitnog imena.

Podjednako su zanimljive i hipoteze imena nekih velikih gradova za koje ne možemo tačno da utvrdimo etimologiju.

London. Latinsko ime prestonice imperije nad kojom nikada nije zalazilo sunce, Londinium, obično se etimološki objašnjava kao "mesto koje pripada čoveku po imenu Londinos", ali je ovo odbačeno a nijedno drugo objašnjenje nije dato.

Rim. Večni grad se na latinskom zove Roma, što je moguća izvedenica od etrurske reči "Rumon", starog imena reke Tibar.

(S. P.)