≫ 

Oni su bili ključni igrači u Černobilju, a sličnost sa glumcima iz serije je neverovatna (FOTO)

Iznenadiće vas koliko su neki slični

  • 2
Černobilj, serija, HBO Printskrin: Youtube/HBO

Mini serija HBO "Černobilj" srušila je sve rekorde popularnosti i osvojila publiku širom sveta. U samo pet epizoda, koje pažnju gledalaca drže od početka do kraja, videli smo bitne trenutke pre i nakon nuklearne katastrofe u Černobilju 26. aprila 1986. godine, ali smo upoznali i ljude koji su na različite načine doprineli da tragedija ne postane još veća. Kada fotografije likova iz serije uporedimo sa stvarnim ličnostima, vidimo da je HBO uradio izuzetan posao izborom glumaca.

Portal Bored Panda prikupio je fotografije ljudi koji su stvarno bili u Černobilju i uporedio ih sa glumcima, a koliko su neki dobro pogođeni moglo bi vas zaista iznenaditi.

DŽERED HARIS KAO VALERIJ LEGASOV

Valery Legasov, Valerij Legasov Foto: Profimedia/Youtube/HBO

Valerij Legasov (51), sovjetski neorganski hemičar, bio je šef komisije koja je istraživala Černobiljsku katastrofu. Dok su oni iznad njega pokušavali da prikriju uzrok i obim katastrofe, Legasov je pokušao da ostane otvoren i iskren o onome što se zaista dogodilo. To je ipak ostavilo trag na profesionalan i emotivan način, a dan pre objavljivanja rezultata istrage, Legasov je oduzeo svoj život.

Obesio se u svojoj kancelariji dan nakon druge godišnjice nuklearne katastrofe. Osam godina nakon smrti, Legasov je od strane ruskog predsednika Borisa Jeljcina dobio titulu heroja Ruske Federacije, u znak priznanja za hrabar napor koji je preduzeo kako bi ispričao istinu o Černobilju.

DŽESI BUKLEJ KAO LJUDMILA IGNJATENKO

Lyudmila Ignatenko, Černobilj Foto: HBO/Liam Daniel, news.tut.by

Ljudmila, žena vatrogasca Vasilija Ignjatenka, dve nedelje je gledala kako njen suprug umire u agoniji. U to vreme bila je trudna, ali je ignorisala upozorenje bolnice da se drži podalje od supruga. Nekoliko meseci kasnije se porodila, ali je njena beba umrla ubrzo nakon rođenja, dijagnostikovana joj je ciroza jetre i urođena srčana bolest.

Iako su joj doktori rekli da više nikada neće da zatrudni, veruje se da Ljudmila sa sinom živi u Ukrajini.

ADAM NAGAITIS KAO VASILIJ IGNJATENKO

Vasily Ignatenko Foto: HBO, Profimedia/Sputnik

Vasilij Ignjatenko, suprug Ljudmile, bio je jedan od mnogih vatrogasaca koji su bili prvi na mestu požara na krovu, nesvesni stvarnog obima situacije.

Stojeći licem u lice sa eksponiranim reaktorom, Vasilij i mnoge njegove kolege ubrzo su podlegli simptomima ekstremne radijacijske bolesti, a umro je u bolnici dve nedelje kasnije.

Ljudmila je kasnije progovorila o tragičnim okolnostima njegove smrti.

- Počeo je da se menja, svakog dana sam videla potpuno novu osobu. Opekotine su počele da izlaze na površinu, u ustima, na obrazima, na jeziku - u početku su bile male lezije, a onda su porasle. Boja njegovog lica i tela se menjala, plava, crvena, sivo-smeđa. Jedina stvar koja me je spasila jeste što se to događalo tako brzo, nije bilo vremena za razmišljanje, za plakanje. Bila je to bolnica za ljude sa ozbiljnim trovanjem zračenjem. 14 dana. Za 14 dana osoba umire - ispričala je.

Istakla je kako je imao stolicu 25 do 30 puta dnevno, sa krvlju i sluzokožom.

- Koža mu je počela pucati po rukama i nogama. Postao je prekriven čirevima. Kada je okrenuo glavu, na jastuku bi ostala gomila kose. Pokušala sam da se šalim: "To je zgodno, ne treba ti češalj." Uskoro su mu posekli svu kosu. Rekla sam sestri da umire, a ona me je pitala šta sam očekivala? "Dobio je 1.600 rendgena. 400 je smrtonosna doza. Sediš pored nuklearnog reaktora" - prisetila se Ljudmila kobnih dana u životu.

STELAN SKARSGORD KAO BORIS ŠERBINA

Boris Shcherbina, Černobilj Foto: HBO, Profimedia/Sputnik

Godine 1976. Šerbina je postao član Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza i zadržao položaj do smrti.

1984. postao je potpredsednik Veća ministara i bio je zadužen za rešavanje problema Černobiljske katastrofe 1986. godine, radeći kao supervizor za upravljanje krizom.

Šerbina se 1990. protivio izboru Borisa Jeljcina na mesto predsedavajućeg Vrhovnog sovjeta RSFSR-a, opisujući ga kao "čoveka niskih moralnih kvaliteta", čiji bi izbori "otvorili put najtamnijem periodu u zemlji". Međutim, Jeljcin je izabran i kasnije je postao prvi predsednik nezavisne Rusije.

Umro je 1990. godine u Moskvi u 70. godini.

SEM TROUTON KAO ALEKSANDR AKIMOV

Aleksandr Akimov, Černobilj Foto: HBO, Wikimedia

Akimov je bio nadzornik smene u noći katastrofe. Kada je prvi put primio vest da nešto nije u redu, Akimov nije verovao u to. Čak je nekoliko sati prenosio lažne informacije svojim nadređenima - užasnu grešku koju je nadoknadio kasnije te noći.

Kada je konačno shvatio ozbiljnost situacije, učinio je sve što je mogao da je ublaži. Akimov je bio taj koji je proglasio hitnu situaciju čim je reaktor ugašen, iako je do tada šteta već bila učinjena. Reaktor je eksplodirao i bio je izložen, ispuštajući izuzetno visoke nivoe zračenja.

Umesto da se evakuiše, ostao je tamo. Pokušao je sa svojom posadom da uključi pumpe koje će pumpati vodu u reaktor, ali izvor energije više nije bio aktivan. Zajedno sa nekoliko kolega inženjera, Akimov je ostao u otrovnom vazduhu u zgradi reaktora, ručno pumpajući vodu u reaktor bez ikakve zaštitne opreme.

Umro je dve nedelje kasnije.

POL RITER KAO ANATOLIJ DJATLOV

Anatoly Dyatlov, Černobilj Foto: HBO, Profimedia/Sputnik

Anatolij Diatlov je bio zamenik glavnog inženjera koji je nadgledao test koji je doveo do eksplozije. U trenutku kada je snaga reaktora pala na 30 MV, on je insistirao da operateri nastave sa ispitivanjem. Nije slušao Akimove i Toptunovljeve prigovore, preteći da će prebaciti smenu na Treguba (prethodni operater smene koji je ostao na licu mesta) i terajući ih da pokušaju da povećaju snagu reaktora.

Nakon eksplozije, uprkos tome što su gorivo i grafit raspršeni, još je verovao da je reaktor netaknut. U 5 sati se razboleo i zajedno sa Gorbačenkom otišao u medicinsku jedinicu.

Nakon katastrofe, Djatlov je osuđen na 10 godina zatvora, ali pušten tri godine. Preminuo je od srčanog udara 1995. godine.

DEJVID DENČIK KAO MIHAIL GORBAČOV

Mikhail Gorbachev, Černobilj Foto: HBO, Profimedia/TASS

Mihail Gorbačov bio je osmi i poslednji vođa Sovjetskog Saveza. Gorbačov se suočio sa svetskom osudom zbog toga što nije odmah izdao saopštenje o katastrofi. Tek 18 dana kasnije konačno je ostatku sveta rekao šta se tačno dogodilo u Černobilju.

Iako se naširoko smatra jednom od najznačajnijih figura druge polovine 20. veka, Gorbačov ostaje predmet kontroverzi.

Dobitnik širokog spektra nagrada - uključujući i Nobelovu nagradu za mir - bio je veoma hvaljen zbog ključne uloge u okončanju Hladnog rata, ograničavanju kršenja ljudskih prava u Sovjetskom Savezu i tolerisanju pada marksističko-lenjinističke administracije u istočnoj i centralnoj Evropi i ponovno ujedinjenje Nemačke.

Nasuprot tome, u Rusiji se često ismeva zbog toga što nije zaustavio sovjetski kolaps, događaj koji je doveo do smanjenja globalnog uticaja Rusije i izazvao ekonomsku krizu.

Danas, 88-godišnji Gorbačov još uvek je prisutan u ruskim političkim krugovima.

Jednom prilikom rekao je kako se zbog nuklearne katastrofe u Černobilju raspao SSSR.

(A.M.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA