Sve češći odgovor na pitanje kako se grejete – pelet

A. V.
A. V.    
Čitanje: oko 4 min.
  • 0

Mnoga domaćinstva imaju veći izbor kada je način grejanja u pitanju. Izgradnja novih objekata zahteva rešenje pitanja grejanja, ali ima dosta i onih koji razmišljaju o tome da pređu na neku drugu vrstu ogreva. Sve se uzima u obzir: ekonomski aspekti, dostupnost, lakoća korišćenja i održavanja, skladištenje ogreva, ali i uticaj na zdravlje ljudi i životnu sredinu.

S tim u vezi, sve se više priča o peletu. Štaviše, prodaja peleta je u konstantnom porastu pre grejne sezone, ali i tokom nje. Šta je pelet i zašto je postao toliko tražen? Pelet je ekološko bio gorivo koje se dobija od prirodnih sirovina. Da je pelet zeleno gorivo nastalo iz obnovljivih izbora dodatno je potvrđeno činjenicom da on nastaje od recikliranog materijala. Naime, pelet se dobija od ostataka iz drvno-prerađivačke industrije i od poljoprivredne proizvodnje. Prema tome, ono što bi se inače odbacivalo kao višak, našlo je svoju primenu u proizvodnji peleta. Konkretno, to su piljevina, strugotina, ljuske ratarskih kultura, kukurzovina, slama, seno, pleva, stabljike, listovi, otpad od mahunarki, voća (koščice, ljuske, grančice).

Proizvodnja i prodaja peleta počinje od pripreme sirovine. Ona se sortira i čisti od primesa i raznih nečistoća, kao što su kamenčići, pesak, komadi plastike, metala itd. Primese negativno utiču na kvalitet peleta, dok takođe mogu da oštete mašine koje služe za proizvodnju peleta. Nakon što se sirovina očistila sledi sušenje. Za kvalitetno peletiranje vlažnost sirovine ne bi trebalo da prelazi 10% - 15% jer se tako dobija pelet koji je suvlji i bolje sagoreva. Sušenje sirovine se vrši u posebnim sušačima ili direktno na suncu. Nakon što je sirovina suva, sledi faza usitnjavanja i mlevenja tako da se dobiju sićušni komadi slične veličine, oko 3mm. Svaka faza proizvodnje je važna za dobijanje kvalitetnog peleta koji se sastoji od granula homogenog sastava i ujednačene boje. Kvalitet peleta se može proceniti i posmatranjem, a kriterijumi se odnose na to da granule ne treba da budu prošarane nekim primesama, već da su sve iste boje i da se na njima ne primećuju tragovi peska, zemlje, šljunka itd. Jedna od metoda procene kvaliteta peleta je vizuelna inspekcija.

Pripremljena sirovina se dalje peletira u posebnoj mašini koja se zove peletirka. Primenom pritiska i visoke temperature formiraju se granule cilindričnog oblika i iste veličine. Nakon toga pelet se hladi, a vlažnost se dodatno smanjuje. Gotov pelet pakuje se u džakove raznih veličina, kako se isporučuje u prodaju.

Jasno je da je sam proces proizvodnje ekološki, ali i to isto važi i za upotrebu. Naime, sagorevanjem peleta u atmosferu se ispušta ona količina ugljen-dioksida koja je bila apsorbovana tokom rasta biljke. Prema tome, kaže se da je pelet CO2 neutralan. Prevedeno na još jednostavniji jezik, pelet ne zagađuje životnu sredinu, na šta treba dodati ono što je već pomenuto, a to je da su same sirovine rezultat reciklaže.

Međutim, zašto je u stvari prodaja peleta u porastu? Iako mnogi imaju razvijenu ekološku svest, ipak se prvo kreće od novca i finansija. Važno nam je da ogrev koji koristimo ne bude skup i da je lako dostupan. Kada se porede cene raznih vrsta ogreva neophodno je uzeti u obzir energetsku efikasnost, tj. kalorijsku vrednost. To znači da iako je pelet po kilogramu skuplji od sirovog drveta, biće vam potrebno manje peleta da postignete isti rezultat. Pelet spada u goriva visoke energetske vrednosti. Zahvaljujući svojoj čistoći i malom procentu vlažnosti pelet bolje i potpunije sagoreva u poređenju sa nekim drugim čvrstim gorivima. Tako da odnos cene i kvaliteta ide u prilog grejanju na pelet.

Cena peleta je stabilna i ne očekuju se neke drastične promene tokom sezone. Poznato je da se isplati pelet nabaviti ranije, pre nego što počne grejna sezona, jer se tako mogu naći značajni popusti i akcije.

Skladištenje peleta je jednostavnije u poređenju sa drugim ogrevima. Pošto je reč o džakovima koji sadrže granule male veličine, pelet je kompaktniji od sirovog drveta. Drva treba seći, nacepati na sitnije komade, rasporediti i naslagati. S peletom je daleko jednostavnije. Samo treba imati ostavu ili neku drugu pomoćnu prostoriju gde će se džakovi držati. Pelet se ne drži napolju kako se ne bi pokvasio usled padavina, a ne sme da bude ni na direktnom suncu.

Već je jasno da je korišćenje peleta za grejanje jednostavnije u poređenju sa drugim vrstama ogreva. Peći i kotlovi na pelet su uglavnom automatizovani uređaji sa dozerima koji sami odmeravaju potrebnu količinu peleta. Napunite rezervoar, a peć sama dozira pelet. Takođe, pepela je mnogo manje u poređenju sa drvima. Pepeo se čisti i izbacuje jenom u 5 do 7 dana.

Pelet svoju popularnost duguje i činjenici da je lako dostupan i da se može naći u mnogim prodajnim objektima. Ipak, kada se snabdevate za celu sezonu, važno je da nabavite pelet proverenog kvaliteta po najpovoljnijoj ceni u čemu će vam od velike pomoći biti veb-sajt Oglasiko na kome su proizvođači predstavili svoju kompletnu ponudu. Proverite da li pelet koji kupujete ima sertifikat, tj. oznaku međunarodnog standarda koja potvrđuje da je reč o kvalitetnom proizvodu sa malim procentom vlage.

(Telegraf.rs/PR)

Video: Jeziva istina o rudniku Gabrovnica

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Više sa weba

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA