Mungosi haraju na OVOM jadranskom ostrvu! Postavljene zamke, ali se građani bune: "Spasili su nas od poskoka"

Nabavka novozelandskih zamki za lov na prekobrojne mungose na Mljetu izazvala je žustru raspravu u javnosti. Građani su zabrinuti za budućnost životinja, koje su ih pre 100 godina oslobodile zmija otrovnica.

Mungosi su “uvezeni” na ostrvo Mljet 1910. godine, kako bi potamanili poskoke. Sada su i sami na udaru, jer su prepoznati kao opasnost za zaštićene vrste - morskog vranca i sredozemnog galeba.

Preporučujemo

Da li postoji drugi način?

Pomenute zamke su postavljene na tri izolovana jadranska ostrva, a u njih su, potvrđuju iz Nacionalnog parka Mljet, uhvaćeni i brojni pacovi.

Međutim, građani se pitaju da li je postojao drugi način za obračun s malim predatorima, recimo “preseljenje” ili kontrola populacije.

Direktor Nacionalnog parka Mljet, Ivan Sršen, objašnjava:

“Kontaktirao sam kolegu Osvina Pečara, biologa iz naše Stručne službe, koji je od početka najaktivniji na projektu, a radio je i istraživanje tržišta za nabavku zamki. Objasnio mi je da su zamke postavljene isključivo na nenaseljenim ostrvima Kobrava, Moračnik i Tajnik, kao i da nisu opasne za ljude ili njihove kućne ljubimce”.

Sršen dodaje da je istraživanje tržišta pokazalo da se u Hrvatskoj ne mogu nabaviti “mrtvolovke” (trenutno usmrćuju ciljanu vrstu), već samo “živolovke”, pa bi uhvaćene pacove ili mungose trebalo naknadno ubijati, čime bi se životinje nepotrebno mučile.

Foto: Pixabay/ivanbagic

"Ugrožavaju opstanak ptica"

Iz tog razloga, nabavljene su novozelandske zamke, dok se ostaci životinja transportuju u ovlašćenu kompaniju Agroproteinka, prenosi Dubrovački vjesnik.

“Mungosi su se, kao invazivna vrsta, nekontrolisano proširili po Mljetu. Ovdašnji teren je takav da ih ne možemo loviti, a ugrožavaju opstanak ptica koje se gnezde na tlu, tako što im jedu jaja. Naravno da su stanovnici osetljivi na mungose, ali ovde nije cilj uklanjanje neke vrste, već suzbijanje njenog dokazano negativnog uticaja na herpetofaunu. Poznato je da ih ima dosta i na Hvaru, Korčuli, u dolini Neretve i Hercegovini”, ističe direktor Nacionalnog parka Mljet.

Zbog akcije nadležnih reagovala je i Ane Stražičić Rodrigez, poznatija kao Ane Mljećka. Hrvatska iseljenica iz SAD, promotorka ostrva Mljet i hrvatske baštine kaže da je više od 95 odsto Mljećana glasalo da se mungosi ostave na miru.

“Ako počnu da ubijaju mungose, povećaće se broj poskoka, ali i mogućnost pojave zmija ‘letelica’ opasnih po ljude, koje su donete na Mljet i čija je koncentracija otrova mnogo veća nego kod ostalih gmizavaca u ovom području”, kazala je.

Foto: Pixabay

Nemaju prirodnih neprijatelja

Mali indijski mungos u Hrvatskoj se vodi kao invazivna vrsta i štetočina. Iako su početkom 20. veka dovedeni radi suzbijanja zmija, danas se smatraju vrstom koja ugrožava biodiverzitet, jer love manje ptice, uništavaju njihova jaja, i trajno narušavaju ekosistem.

Biolozi upozoravaju na njihovu štetnost po autohtone vrste, a nanose štetu i poljoprivredi jer, kada nestane zmija, hrane se grožđem, smokvama...

Budući da nemaju prirodnih neprijatelja, populacija im brzo raste, što zahteva kontrolu i uklanjanje radi zaštite domaće faune, navodi se.

(Telegraf.rs)