≫ 

Zaboravljene veličine naše istorije: Ivan Ivanić i Dragutin Anastasijević, načelnici Dračkog okruga Kraljevine Srbije tokom Balkanskih ratova

Krajem novembra 1912. slavna srpska vojska stigla je na obalu Jadranskog mora i zaposela današnju severnu Albaniju, uspostavivši Drački okrug. Aprila naredne godine morali smo se povlačiti pod pritiskom svetskih sila, što je na koncu dovelo do Drugog balkanskog rata, ali u međuvremenu smo stigli da obrazujemo sve elemente svoje vlasti i da proizvedemo čak dva načelnika

  • 3

Srpska konjica pobedonosno zaplivava u Jadransko more, ilustracija iz 1913. godine koja prikazuje dolazak Srpske vojske u Drač. Foto: Balkanski rat u slici i reči br. 37/unilib.rs

Ako se za neki deo sveta može reći „mala bara — puno krokodila“ to je onda Evropa, a nigde u Evropi to ne vredi više na našem, balkanskom podneblju. Kraljevina Srbija i Kraljevina Bugarska, zalaganjem našeg premijera Milovana Milovanovića i njegovog kolege Ivana Gešova, sklopile su 13. marta 1912. godine sporazum o podeli Makedonije po kojem je nama trebao da pripadne istočni kraj a njima zapadni, dok bi Grci dobili svoj južni.

Bio je to nužan kompromis bez kojeg Balkanski savez protiv Turske ne bi bio moguć, kompromis koji je podrazumevao da Srbiji pripadnu i neki albanski krajevi, naseljeni gotovo isključivo Albancima. Prostor Kosova i Metohije ni u jednom trenutku nije bio sporan, ali teritorija koju obuhvata današnja Albanija praktično je bila etnički čisto njihova, iako je i tu bilo Srba, pa i poarbanašenih Srba.

Nakon velikih pobeda balkanskih hrišćana nad vojskom Osmanske imperije krajem 1912. godine, Srbija je okupirala teritoriju današnje Albanije i već 29. novembra zaposela Drač bez ikakvog otpora. Pravoslavni mitropolit ovog grada, Jakob, srdačno je primio nosioce srpskog oružja, čak i intervenisao da bi sprečio albanske kačačke jedinice kojima je pretila egzekucija.

Kraljevske vlasti su potom obrazovale Drački okrug i podelile ga na četiri sreza: Drački, Lješki, Elbasanski i Tiranski. Za okružnog načelnika imenovan je Ivan Ivanić, a za članove gradskog veća predsedavajući Petar Đurašković, zatim Hristo Spiro, imam Husein-efendija i Filip Serić, između ostalih. Istovremeno, za zapovednika vojnog garnizona postavljen je kapetan Branislav Milosavljević. Tako je glavni cilj naše spoljne politike unazad sedamdesetak godina bio ispunjen: Srbija je napokon izašla na otvoreno more.

Faktičke granice Kraljevine Srbije i Kraljevine Crne Gore početkom 1913. godine, nakon pobede u Prvom balkanskom ratu. Foto: Wikimedia Commons/PANONIAN

Ali ne zadugo, jer smo pod pritiskom Velikih sila morali da se povučemo već aprila 1913. godine. U međuvremenu, međutim, Ivana Ivanića je na položaju načelnika bio smenio Dragutin Anastasijević. Ko su bili ljudi koji su načelnikovali našim Dračkim okrugom, jedini u istoriji? Krenimo redom. Ivan Ivanić je rođen na tlu Austrougarske, u današnjem Bačkom Gradištu kod Bečeja, 24. aprila 1867. godine. Nakon dolaska u Srbiju izdavao je i uređivao brojne časopise poput „Sremca“, „Vardara“, „Goluba“ i „Carigradskog glasnika“, ali ključan je njegov ulazak u diplomatske vode.

Prvo je radio kao sekretar našeg konzulata u Prištini, zatim kao zamenik konzula, pa potom i kao konzul u Prištini, Skoplju te Bitolju. Bio je sekretar našeg poslanstva u Carigradu. Mnogo je putovao po Staroj Srbiji, Kosovu, Metohiji i Albaniji, pisao putopise i etnološke knjige, pomagao srpskim komitama u Makedoniji u njihovoj borbi protiv Turaka, što sve znači da je bio dobro upoznat sa albanskim mentalitetom te da njegov izbor za dračkog načelnika nije bio nimalo slučajan. Šta više, bio je vrlo promišljen (tada je stručnost kod nas bila na ceni; u današnje vreme bi morao da bude nečiji ortak).

Ivanić je svoju suprugu Delfu upoznao upravo u Skoplju, gde je prvih godina dvadesetog veka radila kao učiteljica u jednoj srpskoj školi. Poticala je iz ugledne hercegovačke katoličke porodice: otac njen bio je don Ivan Musić, vojvoda i jedan od vođa Nevesinjskog ustanka, dok je majka bila izdanak jednako ugledne porodice Vuksanović. Posle dolaska Austrougara nakon Berlinskog kongresa, preselili su se na Cetinje pa u Podgoricu, u kojoj je Delfa rođena 1881. godine (interesantan prilog temi o navodno isključivom hrvatstvu hercegovačkih katolika).

Ivan Ivanić, srpski diplomata, putopisac, etnolog i i novinar, prvi načelnik Dračkog okruga nakon Prvog balkanskog rata. Njegova supruga Delfa idejni je tvorac Kola srpskih sestara. Foto: Wikipedia/ Antidiskriminator

Iste se godine, međutim, sele u Srbiju, nakon što se njen otac zamerio knjazu Nikoli, ali Delfa već sedam godina kasnije ostaje siroče koju usvaja Mihailo Bogićević, predsednik Beogradske opštine (odnosno gradonačelnik). Kasnije će se ona proslaviti kao slikarka i idejni tvorac Kola srpskih sestara, koje je osnovala zajedno sa Nadeždom Petrović. Dok je njen muž načelnikovao u Draču, ona je vodila jednu od dvanaest aktivnih gradskih bolnica, ili možda rukovodila svima (nejasno je da li su te bolnice već postojale ili smo ih mi u tako kratkom roku osnovali, ili su neke postojale a neke mi osnovali).

Kada je tačno Dragutin Anastasijević smenio Ivanića, ne znamo, podaci s tim u vezi nisu dostupni što bi mogla biti posledica zlikovačke austrougarsko-nemačko-bugarske agresije na Kraljevinu Srbiju tokom koje je stradalo mnoštvo našeg arhiva. U svakom slučaju, Anastasijević je bio rodom Kragujevčanin, rođen 30. jula 1877. godine. U Beogradu je završio Klasičnu gimnaziju, a 1900. na Velikoj školi diplomirao klasičnu filologiju. Potom je u Minhenu studirao vizantologiju i novogrčku filologiju, i to kod Karla Krumbahera, čoveka koji vizantologiju i utemeljio kao zasebnu akademsku disciplinu.

Diplomirao je 1905. godine — postavši verovatno naš prvi vizantolog — i već naredne bio imenovan za privremenog docenta Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, u koji je Velika škola upravo bila prerasla. Dve godine kasnije postao je stalni docent, a nakon Prvog svetskog rata vanredni profesor vizantologije na toj instituciji. Bio je osnivač seminara vizantologije, a radio je i kao profesor grčkog jezika i vizantijske kulture na Bogoslovskom fakultetu.

Dragutin Anastasijević, pionir srpske vizantologije i klasični filolog, profesor Filozofskog i Bogoslovskog fakulteta u Beogradu. Početkom 1913. bio je načelnik Dračkog okruga. Foto: Wikipedia/Klikeri

Nedugo nakon Drugog svetskog rata i oslobođenja zemlje, postao je redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti. U životu se mnogo bavio ne samo istorijom i kulturom Romejskog carstva već i vizantijsko-slovenskim odnosima, srpskom srednjovekovnom istorijom, Svetom gorom, Hilandarom, ranom ruskom istorijom, i drugim povezanim pitanjima. Zvuči neverovatno, ali dao je preko dvesta priloga za „Narodnu enciklopediju Srba, Hrvata i Slovenaca“ koja je izašla sredinom dvadesetih godina. Ti njegovi prilozi su potom posebno objavljeni u knjizi „Vizantija i Vizantinci“.

To su stvari po kojima je Dragutin Anastasijević značajan za istoriju i kulturu Srba, a ne po tome što je nekoliko meseci bio načelnik nekog okruga, bez obzira što se taj okrug nalazio na nama strateški izuzetno važnoj teritoriji. Ta kratka, i slobodno možemo reći beznačajna epizoda njegovog života (beznačajna svakako kada se uporedi sa njegovim naučnim doprinosom), počela je tako što je pri kancelariji Dračkog okruga radio kao tumač grčkog jezika, a nastavila se njegovim postavljenjem za načelnika, kom prilikom je Ivanić iz nama nepoznatih razloga sklonjen.

A završila se našim povlačenjem iz Drača aprila 1913. godine, premda su jedinice srpske vojske drugde u Albaniji ostale još dva meseca. Posle toga nismo hteli da Bugarima predamo teritoriju po dogovoru, jer bi se onda moglo reći da smo „badava ratovali“, što je dovelo do Drugog balkanskog rata i posejalo seme zla između nas i tog drugog pravoslavnog naroda, seme koje će svoj strašni izraz pronaći tokom Prvog i Drugog svetskog rata. I nadamo se, nikada više.

VIDEO: Šta bi se sa svetom desilo da je Srbija bila uništena u Prvom svetskom ratu?

(P. L.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA