≫ 

Na današnji dan obnarodovan je Milanski edikt: Posle 3 veka mučenja, hrišćani su mogli da ispovedaju svoju veru, bez straha od progona

Pre toga, onaj ko je verovao u Bogočoveka Hrista, rizikovao je da umre u areni sa lavovima

  • 2

Milanski edikt doneo je slobodu hrišćanima da ispovedaju svoju veru pre 1.706 godina. Ovim zakonskim aktom proglašena je verska ravnopravnost na teritoriji celog Rimskog carstva i zaustavljen je progon hrišćana koji je trajao skoro tri puna veka.

Edikt su carevi Konstantin Veliki i Licinije potpisali u Mediolanu, današnjem Milanu, u februaru 313. godine, ali je 13. juna proklamacija stigla na istok, u Nikomediju (današnji Izmit u Turskoj). Tu je ona obnarodovana i samim tim, počela da važi.

Milanskim ediktom hrišćani su dobili i pravo da podižu svoje crkve, a imanja koja su njima oduzeta tokom verskog progona, morala su da vudu vraćena.

Krst, hrišćanstvo Hrišćanima je Milanski edikt dao pravo da ispovedaju svoju veru, bez straha da će ih baciti lavovima ili mučiti Foto - Ilustracija: Pixabay

Kako je zapisao episkop Euzebije, poznanik cara Konstantina, svakom se čoveku prema njegovoj želji morala dati sloboda da izabere u šta će da veruje. Hrišćani i ne-hrišćani mogli su da slede i praktikuju svoju veroispovest. U carstvu koje se protezalo od Sirije do Škotske, svi - hrišćani, padani, Jevreji, vernici boginje Isis ili nekog drugog istočnjačkog božanstva - svi su bili slobodi da ispovedaju svoje uverenje.

Hrišćanstvo nije postalo državna religija, niti je bilo privilegovano, ali su hrišćani mogli da bez posledica i javno ispovedaju svoju veru. Ipak, time što je sam car  Konstantin primio hrišćanstvo, bilo je jasno kuda vetar duva. Tu je posejano i seme hrišćanskoj kulturi, vizantijskoj i onoj srednjovekovnog zapada.

Edikt je izmenio car Teodosije Prvi između 381. i 391. godine  - tada je hrišćanstvo postalo državna religija, a hrišćanski političari zamenili su paganske, a kako se carstvo raspadali i sami episkopi postajali su kako duhovne, tako i svetovne vođe. Kako je hrišćanstvo jačalo, jeresi se nisu tolerisale. Pitanje verske tolerancije ponovo je masovno postavljeno tek u 16. veku sa Martinom Luterom i borbama protestanata da ne ispovedaju rimokatoličanstvo.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Jeretik

    13. jun 2019 | 19:36

    A kada su dobili ravnopravnost počeli su i sami da progone. Luda planeta.

  • ZZ Top

    14. jun 2019 | 20:12

    To i meni nije jasno kako se neko ko je bio progonjen izopači pa postane progonitelj?

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA