Zatvorenici tražili bolje uslove, dobili masakr: 5 dana SAD gledale pobunu, koja je ugušena silom

Zatvorenici su tražili bolje i humanije uslove mirnim putem, ali nisu naišli na odgovor. Kada su zauzeli zatvor i uzeli taoce, guverner Njujorka naredio je da se kontrola povrati upotrebom sile

  • 5
Pobuna u zatvoru Atika Printskrin: Youtube/Unstripped Voice

Pobuna koja je trajala pet dana u zatvoru Atika u Njujorku okončana je 13. septembra 1971. godine, kada je stotine policajaca uletelo u kompleks pucajući. U masakru je ubijeno 39 ljudi, uključujući 29 zatvorenika i 10 zatvorskih čuvara i zaposlenih, koji su držani kao taoci od početka pobune.

Pobuna u zatvoru maksimalne sigurnosti izbila je 9. septembra, kada su zatvorenici preuzeli kontrolu nad prenatrpanim kompleksom. Jedan zatvorski čuvar je fatalno pretučen. Kasnije tog dana policija je povratila kontrolu nad većim delom zatvora, ali je tada 1.281 zatvorenik zauzeo teren za vežbanje D jard.

Tamo su četiri dana kao taoce držali 39 zatvorskih čuvara i zaposlenih.

Nakon zastoja u pregovorima, guverner Njujorka Nelson Rokfeler naredio je policiji da povrati kontrolu nad zatvorom koristeći silu.

Na kišno jutro, u ponedeljak 13. septembra, zatvorenicima je pročitan ultimatum, u kojem su pozvani da se predaju. Umesto predaje, odgovorili su tako što su taocima stavili noževe pod grlo.

Kada je helikopter u 9:46 sati preleteo iznad zatvora, neki od zatvorenika pomislili su da guverner Rokfeler stiže kako bi pomogao u pregovorima i doveo do okončanja pobune.

Međutim, shvatili su da su pogrešili kada je iz helikoptera bačen suzavac, a u objekat su uleteli policajci pucajući.

Policija je ispalila 3.000 metaka kroz oblak dima, ubivši 29 zatvorenika i 10 taoca, dok je 89 osoba ranila.

Većina je ubijena u početnoj neselektivnoj paljbi, ali su drugi zatvorenici upucani ili ubijeni nakon što su se predali.

Nakon krvavog masakra, vlasti su rekle kako su zatvorenici ubili taoce, tako što su im prerezali vratove. Za jednog taoca rekli su da je bio kastriran.

Međutim, obdukcija je pokazala da su ove optužbe bile lažne i da je svih 10 taoca ubila policija.

Pokušaj prikrivanja povećao je javnu osudu racije i podstakao istragu.

Pobuna u zatvoru Atika najgora je pobuna u američkoj istoriji: ubijeno je ukupno 43 ljudi - zatvorski čuvar Vilijam Kvin, 39 osoba ubijeno u masakru, dok su tri zatvorenika ranije ubili drugi zatvorenici.

U nedelji nakon masakra, policija je izvršila brutalnu odmazdu nad zatvorenicima, primoravajući ih da, između ostalih mučenja, goli puze po razbijenom staklu.

U januaru 2000. država Njujork rešila 26 godina staru kolektivnu tužbu koju su zatvorenici iz Atike podneli protiv zatvora i državnih zvaničnika.

Zbog patnje tokom racije i narednih nedelja, bivši i sadašnji zatvorenici prihvatili su osam miliona dolara.

Zašto je došlo do pobune?

Pobuna u Atici bila je vrhunac rastuće frustracije u to vreme zbog uslova u američkim zatvorima, uključujući veliku prenatrpanost, glad i često potpuno odsustvo medicinske nege.

Zatvor Atika otvoren je 1931. godine u šumama američkog severoistoka, tokom godina je postao pretrpan, pravila su bila izuzetno stroga, a kazne su često bile hirovite. Niko nije znao kako će ga kazniti čuvari ili uprava zatvora za i najmanje prestupe.

Zatvorski čuvari bili su većinom belci iz ruralnih sredina države Njujork, a velika većina zatvorenika bili su Afroamerikanci i Portorikanci što je dovelo do tenzija po rasnoj osnovi. Zatvorenici su hteli bolje uslove, bolju medicinsku brigu i humanije kazne.

Zatvorenici su prvo išli mirnim putem. Pisali su političarima, ali sve molbe za reforme zatvora nisu pale na plodno tlo. Političari su ih ignorisali. Sve dok se zatvorenici nisu pobunili.

Tenzije su dostigle vrhunac 9. septembra, kada je napadnut jedan čuvar, a Amerikanci su pet dana pažljivo gledali šta se sve događa u zatvoru. Iznenađeno su gledali demokratske izbore za predstavnike zatvorskih blokova u pregovorima. S nevericom su gledali kako su zatvorenici brižno i zaštitnički postupali sa taocima koje su uhvatili tokom same pobune.

Amerikanci su mogli preko televizijskih ekrana pratiti i kako zatvorenici traže prisustvo neutralnih posmatrača koji će pratiti sve što se dešava u i oko zatvora.

Na kraju je pobuna surovo ugušena, a više od 500 policajaca upalo je u zatvor i otvorilo paljbu. Sve je bilo gotovo posle 15 minuta.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • JACA ♎

    13. septembar 2020 | 14:28

    Ma, Amerika je svetli primer demokratije..😆 Da se to desilo u drugoj zemlji, Amerika bi ih bombardovala..

  • Perica

    13. septembar 2020 | 14:47

    Tako rade izvoznici svetske demokratije.Pih!

  • leka

    13. septembar 2020 | 13:57

    Zatvorenicima ne treba demokratija

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA