Vreme čitanja: oko 3 min.

Mračna tajna o "Romelovom blagu": Da li je ikada pronađeno?

I. N.

Vreme čitanja: oko 3 min.

Plan je bio da sanduke prebace kamionom preko Italije, ali česti vazdušni napadi i partizanske zasede činile su to previše rizičnim. Tada su dobili naređenje da umesto toga krenu morskim putem...

  • 0

Tokom haosa Drugog svetskog rata mnogi nacisti su iskoristili priliku da pljačkaju i otimaju, a brojnim umetničkim delima, neprocenjivim artefaktima i blagu i dalje se ne zna sudbina.

Nacisti su sistematski pljačkali muzeje u zemljama na koje su izvršili invaziju i krali bogatstvo jevrejskog naroda tokom užasa holokausta.

Iako je rat odavno završen i dalje kruže priče o nacističkom zlatu i skrivenom blagu, koje su navodno pripadnici Trećeg rajha "sakrili za crne dane". Tu su priče o čuvenoj Ćilibarskoj sobi, dugo traženoj i verovatno uništenoj, ali se o njoj i dan danas priča.

Takođe, ne zamire priča o "Romelovom blagu", koje je ponelo ime po nemačkom generalu Ervinu Romelu, komandantu Nemačkog afričkog korpusa, kojeg su mnogi zvali Pustinjska lisica. Veruje se da je njegova jedinica 1943. tokom okupacije Tunisa ukrala blago i druge dragocenosti Jevreja sa ostrva Đerba, vredno najmanje 20 miliona dolara. To blago nikad nije pronađeno.

Iako verovatno sam Romel nije imao veze sa ovom krađom, kruže priče da su dragocenosi brodom poslato na Korziku, ali da je isti potonuo kada je sa Korzike krenuo put Nemačke.

Ovo je samo jedan primer mita o nacističkom zlatu koji opstaju od Drugog svetskog rata, ali je ovaj posebno inspirisao i stvarne i izmišljene lovce na blago. Ijan Fleming je pomenuo blago u svom romanu o Džejmsu Bondu iz 1963. godine O tajnoj službi njenog veličanstva, gde su dva ronioca navodno ubijena dok su tragali za "Rommelovim blagom".

Misteriju su proslavili i iskazi 21-godišnjeg Čeha Petera Fleiga, inženjera i ronioca pod Romelovom komandom, prema Jutjub kanalu "Izgubljene priče Drugog svetskog rata".

"Fleig je premešten u italijanski lučki grad La Speciju gde je radio na čuvanju luke od morskih mina i spasavanju oštećenih plovila. Dana 16. septembra 1942. dobio je tajno naređenje od kapetana po imenu Ludvig Dal da otputuje motornim čamcem sa punom ronilačkom opremom na ostrvo Korziku. Trebalo je da čuva naređenja u tajnosti i da po završetku misije uništi ronilačku opremu i sve pisane dokaze", objašnjava se u video snimku.

Fleig je navodno stigao tajno na Korziku tokom noći, a Dal ga je odveo do nemačkih baraka. Tamo ga je navodno upoznao sa trojicom poručnika - Ganterom Krancom, Hansom Šaubom i Albertom Hofmejerom. Njih trojica su imala naređenje da prebace šest metalnih sanduka sa ostrva.

Dal i njegovi poručinici trebalo je da blago prebace u Nemačku.

Plan je bio da sanduke prebace kamionom preko Italije, ali česti vazdušni napadi i partizanske zasede činile su to previše rizičnim. Tada su dobili naređenje da umesto toga krenu morskim putem, a zatim da se pridruže konvoju koji je krenuo ka La Speciji – međutim, kada su stigli, otkrili su da je konvoj već otišao.

Pošto nije bilo dostupnih čamaca za prevoz dragocenog tereta, odlučili su da zlato mora biti sakriveno. Tako su, kruže teorije, sanduci bačeni na morsko dno pored obale, da bi se pokupili nakon rata, prema Fleigovom izveštaju.

Neke koordinate pronađene ižrvljane na poleđini porodične fotografije koja pripada SS oficiru koji je bio zatvoren u Dahauu posle rata pokazuju mesto manje od milje od turističke plaže u blizini Bastije. Međutim, istražitelji strahuju da bi se nakon toliko vremena pod morem čelične kutije raspale, ostavljajući njihov dragoceni teret da potone pod pesak na morskom dnu. Trebalo bi uložiti ogroman napor da se usisava morsko dno ako se tajna ikada otkrije.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Više sa weba

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA