≫ 

Vreme čitanja: oko 4 min.

Prof. dr Nenad Dikić objašnjava kako nastaje jedna vakcina i zašto treba da budemo informisani

Vreme čitanja: oko 4 min.

Prototip vakcine zaštitila je majmune od korona virusa, objavili su istraživači „Beth Israel Deaconess Medical Center“ u Bostonu, 20 maja.

  • 4
Vakcina, doktor, pacijent, koronavirus Foto: Tanjug/AP

Devetog maja je objavljeno da je Fajzer i nemačka farmaceutska kompanija BioNTech započela ispitivanja vakcine za kovid na ljudima u SAD.

Vakcina se sastoji od informacione RNA koja ima zadatak da napravi protein za koji se vezuje korona virus prilikom ulaska u ljudsku ćeliju, a da se osoba koja je prima ne razboli.

Naravno da je mehanizam malo složeniji ali mislim da je dovoljno da shvatimo da je protein ključ za otključavanje i ulazak virusa u plućne ćelije.

Prof. Dr Nenad Dikić, Univerzitet Singidunum, predsednik odbora za Doping kontrolu ADAS-a Foto: Privatna arhiva

Prednost ovog koncepta je i u tome što je vakcina brža za proizvodnju i teži da bude stabilnija od tradicionalnih vakcina, koje koriste oslabljene sojeve virusa. I druge kompanije kao što su Moderna, Inovio, CanSino i nekoliko drugih, pokušavaju sličan pristup, od kojih su neki započeli prvu fazu testova na ljudima pre nekoliko nedelja. Važno je takođe da se zna da nijedna vakcina napravljena ovom tehnologijom za druge viruse nikada nije lansirana globalno.

Razvoj vakcine FOTO: Nenad Dikic

Prototip vakcine zaštitila je majmune od koronavirusa, objavili su istraživači „Beth Israel Deaconess Medical Center“ u Bostonu, 20 maja. Iako otkriće nudi novu nadu za efikasnu vakcinu za ljude, rekli su da je dug put do nje.

Dvadesetčetvrtog maja director faramaceutske alijanse “Gavi vaccine alliance je rekao da će imati vakcinu najverovatnije na jesen.

Sve informacije su dodatno važne jer su deo „Informacionog rata o vakcinama“ jer i pre nego što je počelo istraživanje ljudi su počeli počnu da se opredeljuju da li će je uzeti ili ne. Tako je jednostavna rečenica Novaka Đokovića da će razmisli pre nego što je primi, je otvorila globalnu diskusiju. Kao i uvek mislim da treba pročitati naučne članke, pokušati da razumemo ceo proces, pre nego što dozvolimo da uđemo u žučnu raspravu, a mislim da će svako od nas da razmisli pre nego što je uzme.

Tako je u članku „Razvoj Kovid 19 vakcine pandemijskom brzinom“ (Developing Covid-19 Vaccines at Pandemic Speed) u jednom od najprestižnijih medicinskih časopisa New Engleand Journal of Medicine prikazan skraćeni postupak kojim se preskaču mnoge faze istraživanja i razvoja, radi što bržeg uvođenja na tržište.

Vakcina, test, koronavirus Foto: Tanjug/AP

Videli smo da su najbolje rezultate u sprečavanju korone imale one zemlje koji su imale empatični i edukativni pristup. Očigledno da u svetu nije bilo moguće sprovesti usaglašene mere, pa su svi postupali prema sopstvenom znanju i mogućnostima.

Kada je u pitanju vakcina, koja bi potencijalno trebalo da se primeni na velikom procentu svetskog stanovništva da bi postigli globalnu imunizaciju, definitivno nam treba drugačiji pristup.

Zbog toga mislim da „moramo drugačije da razmišljamo, moramo brže razmišljati“, kako kaže dr Mikael Dolsten, Fajzerov glavni naučni direktor. "Ako u oktobru budemo pogođeni drugim talasom koronavirusnih infekcija istovremeno sa gripom, stvari će biti mnogo gore od onoga što smo već doživeli." Da bi to postigli treba koristiti dokaze zasnovane na nauci, treba što više edukovati stanovništvo trudeći se da razumeju kako funkcioniše vakcina, da bi mogli da odvoje racionalne i iracionalne informacije i donesu pravu odluku.

Pri tom mi se čini da podjednako treba razumeti lažne vesti vezane za čipovanje, 5G mrežu , kao i koliko je komplikovano proizvesti vakcinu i podjednako važno održati globalni sistem finansiranja koji je neophodan za tako značajnu proizvodnju, ali i obezbediti fer raspodelu i zaštiti partnere iz privatnog sektora od finansijskih gubitaka jer u protivnom neće biti moguće suprotstaviti se drugom talasu pandemije ili nekom budućem.

Možda je najbolje završiti sa rečenicom ocem mikrobiologije i vakcinacije, Luj Pasterom koji je rekao da „Nauka ne poznaje granice zemalja, jer znanje pripada čovečanstvu, i ona je baklja koja osvetljava svet. Nauka je najveća personifikacija nacije koja nosi njen dalji napredak i razvoj.“

Prof.dr Nenad Dikić, Fakultet ua fizičku kulturu i menadžment u sportu, jedini fakultet za sport na Univerzitetu Singidunum

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • suki

    26. maj 2020 | 14:17

    Hvala na objasnjenju. Naravno da je vazno da znamo sve o vakcini, posle ovoliko prepucavanja, a pre svega zbog naseg zdravlja.

  • aaaaaa

    26. maj 2020 | 13:18

    Ne interesuju nas vakcine

  • kum

    26. maj 2020 | 23:23

    A sto ovakvi doktori nisu bili u kriznom stabu. Nama je najvise nedostajalo pravo objasnjenje.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA