Stres, genetika, nezdrava ishrana: Šta dovodi do raka debelog creva i u kom slučaju je izlečiv

Za jednu deceniju rak debelog creva u Srbiji odnese 25.000 ljudi

  • 1
hirurgija, operacija, operaciona sala, bolnica, lekari, pacijent, bolest Foto:Ilustracija: Pixabay

Karcinom debelog creva za jednu deceniju u Srbiji odnese čak 25.000 života i zauzima treće mesto po smrtnosti od malignih oboljenja kod oba pola. Ispred ovog uzroka smrti nalaze se karcinomi pluća i dojke.

Ovoj neslavnoj statistici najviše doprinosi stres, a odmah zatim su genetski faktori, nezdrava ishrana i namirnice pune kancerogenih emulgatora.

Mr sci med dr Zlatko Bokun, specijalista opšte hirurgije i instruktor laparoskopske hirurgije u Kliničko-bolničkom centru Zvezdara, kaže za da svaka promena navika pražnjenja i pojava krvi u stolici uz gubljenje na kilaži, kod pacijenata starijih od 50 godina budi sumnju na ovo oboljenje.

- Ugroženi su pretežno ljudi srednjeg i starijeg životnog doba, mada u poslednje vreme imamo sve mlađe pacijente oba pola. Preventivni kolonoskopski pregledi kod rizične populacije mogu doprineti ranom otkrivanju ove bolesti i njenom potpunom izlečenju i ovo oboljenje, otkriveno blagovremeno, može se uspešno hirurški lečiti.

Nažalost, pokušaje uvođenja preventivnih pregleda građana radi blagovremenog otkrivanja ove bolesti prekinula je pandemija covid 19 - objašnjava dr Bokun, za eKliniku.

Polipi - uglavnom benigne, ali upozoravajuće promene

Doktor objašnjava da karcinom debelog creva može da se razvije i iz prekanceroznih promena poput polipa debelog crevа i rektuma. Reč je o dobroćudnim (benignim) tumorima koji su veoma česti u našoj populaciji.

stomak, prejedanje Pixabay.com

- Polipi obično ne daju nikakve simptome, osim ako se ne nalaze u završnim delovima creva gde mogu dati povremena krvarenja u stolici, kao i osećaj neispražnjenosti nakon stolice. Odstranjuju se kolonoskopijom što je jako bitno, jer mogu biti prekursori karcinoma, tako da odstranjenje polipa na vreme prevenira nastanak kasnijih komplikacija.

Tada se praktično leči karcinom i pre nego je nastao, bezbednom i kratkotrajnom procedurom. Iako su uglavnom bezopasni, polipi su upozorenje za dalje kontrole i prevenciju. Posle 50. godine, kolonoskopija bi trebalo da bude redovan zdravstveni pregled, a za osobe sa pozitivnom porodičnom anamnezom već i oko 45. godine života  upozorava - dr Bokun.

Dijagnoza i operativno lečenje maligniteta debelog creva

Dr Bokun objašnjava da se konačna dijagnoza uspostavlja kolonoskopijom i uzimanjem uzorka tumora, a u sklopu pripreme za operaciju radi se i dodatna dijagnostika.

- Govorimo najpre o skeneru (CT) abdomena, magnetnoj rezonanci (NMR) male karlice ukoliko je u pitanju tumor rektuma, tumor markerima, kao i drugim dijagnostičkim procedurama ukoliko hirurg ili gastroenterolog smatraju da su potrebne.

Takođe, lekarski konzilijum će odlučiti da li je prethodno potrebna zračna ili hemoterapija (u slučaju metastaza ili lokalno uznapredovalih tumora). Operativno lečenje podrazumeva uklanjanje dela ili celog debelog creva zajedno sa formiranjem anastomoze odnosno spoja krajeva creva ili stome – kada se crevo izvlači na prednji trbušni zid.

hirurgija, operacija, operaciona sala, bolnica, lekari, pacijent, bolest Foto:Ilustracija: Pixabay

Kod operacija na rektumu, odnosno završnom delu debelog creva, često se izvodi i tzv. zaštitna ileostoma – privremeno izvođenje tankocrevnog sadržaja na trbušni zid, da bi se omogućilo bezbedno zarastanje rizičnog spoja creva - opisuje dr Bokun.

Prednosti laparoskopske operacije debelog creva

Pored otvorene hirurške intervencije, poslednjih godina pacijenti i u Srbiji imaju mogućnost da ovu intervenciju obave laparoskopskom metodom.

Dr Bokun se na polju laparoskopske hirurgije u više navrata usavršavao u Italiji kod vodećeg evropskog laparoskopskog hirurga profesora Giusta Pignate, obavlja sve vrste laparoskopskih operacija, sa posebnim naglaskom na operacije na debelom crevu i žučnoj kesi.

U svetu su ovakve operacije debelog creva odavno "zlatni standard", a prema rečima dr Zlatka ova metoda ne predstavlja budućnost već sadašnjost i da je novina samo u Srbiji.

- Oporavak pacijenta operisanog laparoskopskom tehnikom je mnogo brži, krvarenje minimalno, a komplikacije retke. Kamerom i specijalnim tankim instrumentima se ulazi u trbuh; prateći operativno polje preko monitora, hirurg uklanja oboleli organ sa pratećim limfnim žlezdama na identičan način kao i u otvorenoj operaciji, ali zahvaljujući ovoj metodi mnogo nežnije, preciznije i sa manje krvarenja - navodi sagovornik eKlinike.

Ovu operaciju naročito dobro podnose stariji pacijenti koji češće imaju prateće bolesti i koje ugrožava velika trauma od otvorene operacije. Pacijent odlazi kući obično 5-7 dana nakon operacije i vrlo brzo se vraća poslu i normalnim fizičkim aktivnostima. Naravno, nisu svi pacijenti idealni kandidati za laparoskopiju, ali dobar deo pacijenata koji se danas operiše otvorenom metodom, može da dobije laparoskopsku operaciju.

foto Freepik.com foto Freepik.com

- Ograničenje mogu predstavljati veličina tumora, poodmakli stadijum bolesti kao i prethodne operacije u trbuhu koje mogu stvoriti priraslice koje, mada ne nužno, otežavaju hirurški pristup. Vešt laparoskopski hirurg sam procenjuje od pacijenta do pacijenta da li je bezbednije neku operaciju uraditi laparoskopskim ili otvorenim pristupom.

Ukoliko postoji veliki tumor koji zahteva veliki rez da bi se izvadio ili bilo kakve anatomske nejasnoće zbog kojih je laparoskopski pristup rizičan, operacija se može završiti otvorenim putem. Najbitnije je da se operacija završi bezbedno - jasan je doktor Bokun.

Razlika između otvorenog i laparoskopskog pristupa

Kako doktor objašnjava, suštinski nema razlike između ove dve metode, a najveća je u postoperativnom toku.

- Razlika je samo u pristupu: nema velikog reza već nekoliko minimalnih; dakle, oboleli organ se uklanja ali bez otvaranja trbuha velikim rezom, u opštoj anesteziji. Osnovna razlika, a i prava prednost laparoskopije je u postoperativnom toku.

Budući da je oporavak brži i pacijenti se pre vraćaju svakodnevnim aktivnostima, troše manje lekova, kraći je boravak u bolnici, manji bolnički troškovi, pa su na Zapadu izračunali da je ova metoda na duži rok jeftinija i isplativija i do 80% operacija se obavlja laparoskopski.

Rizik od brojnih komplikacija otvorene operacije je smanjen. Ne treba zanemariti ni kozmetske rezultate; za razliku od klasičnih velikih i ružnih ožiljaka, nakon laparoskopije ostaju jedva primetne tačkice koje brzo izblede.

Naravno, ni laparoskopija kao bilo koja hirurška metoda nije potpuno pošteđena rizika od komplikacija, a zahteva i ozbiljnu edukaciju, prethodno iskustvo u otvorenoj hirurgiji i specifičnu opremu - kaže mr sci med dr Zlatko Bokun, specijalista opšte i instruktor laparoskopske hirurgije.

Ovakav pristup je prema rečima stručnjaka jedina prava revolucija u hirurgiji u poslednjih 100 godina.

Ne postoji operacija u trbuhu koja nije već izvedena laparoskopskim pristupom - kaže dr Bokun i dodaje da se na ovaj način mogu operisati, pored debelog creva, i želudac, slezina, nadbubrežne žlezde, jetra, žučna kesa i žučni putevi, kile, slepo crevo – bukvalno svi trbušni organi.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Zar

    30. mart 2021 | 18:17

    Se umire još od neke bolesti, a da nije corona??? Stvarno? cccc....!!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA