≫ 

Korona je mnogima donela i depresiju: Kad čovek može sam sebi da pomogne, a kad mu treba pomoć lekara

- Kod mene u ordinaciju se javlja više od 50 odsto pacijenta kojima je okidač bila korona i koji su u periodu kovida osetili simptome po prvi put - kaže za Telegraf prof. dr Slavica Đukić Dejanović

  • 0
Bolest, depresija Foto: Freepik.com

Korona, ali i stanje straha i neizvesnosti, koji je prate i sa kojima živimo u proteklih godinu i po dana su "okidač" za pojačanu anksioznost i depresiju, a sve se više govori o tome da ćemo, kada se izborimo sa pošasti koja mori ceo svet, morati da se borimo i sa "bolestima duše".

Depresija je jedna od pratećih pojava kovida-19 na koju još, zbog virusa koji vlada svetom i strahova s kojima se zbog njega suočavamo ne obraćamo dovoljno pažnje.

- Depresija se kod mnogih tek razvija i ne možemo još tačno da detektujemo sve koji imaju problem, ali praksa govori da je korona mnogima bila okidač za pojavu ove bolesti - kaže za Telegraf psihijatar, profesor dr Slavica Đukić Dejanović.

Ona dodaje da se kod pacijenata koji su imali ranije mentalne probleme stanja pogoršavaju, ali da ima i onih koji se po prvi put suočavaju sa ovakvim teškoćama od kad je počela pandemija korone.

- Ako dnevno imamo 40 ljudi koji umru, imamo 40 porodica koje pate. Smrt bližnjih jeste jedan od najozbiljnijih okidača za depresiju - pojašnjava profesorka Đukić Dejanović.

Ona ističe da bi svi oni koji imaju problem sa poremećajem sna, osećaju da su izgubili volju, koji su napeti, osećaju da im je teško, da gube životnu radost, imaju misli preplavljene "crnim tonovima" trebalo da potraže pomoć psihologa ili psihijatra.

- Ako primetite da se javlja poremećaj važno je da se na vreme javite psihologu ili psihijatru, dok bolest ne postane ozbiljnija. Blagi oblici depresije se ne moraju lečiti medikamentima, dok je za srednje teške i teške potrebno uzimati lekove. Anksioznost i depresiju bi trebalo shvatiti kao i sve druge zdravstvene probleme zbog kojih se traži pomoć lekara. Trebalo bi da podignemo svest ljudi da razumeju da je to bolest kao i svaka druga - ističe sagovornica Telegrafa.

Slavica Đukić-Dejanović Foto: Milena Đorđević

Ona navodi da bi oni, koji imaju nekoga ko je oboleo ili kome preti opasnost od ovakvih oboljenja, trebalo da ih ohrabre da se jave psihijatrijskoj službi.

- Kod mene u ordinaciju se javlja više od 50 odsto pacijenta kojima je okidač bila pandemija korona virusa i koji su u periodu kovida osetili simptome po prvi put. Kovid je bio okidač koji je pokrenuo mentalno oboljenje - navodi prof. dr Đukić Dejanović iskustvo iz prakse.

Važno je javiti se kada uočite simptome

Ona ističe da u "rizične grupe" spadaju svi oni koji su oboleli od korone ili koji imaju nekoga obolelog, koji su izgubili nekog bliskog, kao i zdravstveni radnici koji su pod velikim pritiskom, ali i oni kojima preti opasnost od gubitka posla.

Međutim, ono što i dalje predstavlja ozbiljan problem u Srbiji je to što većina ljudi odlazaka kod psihijatra doživljava kao nešto vrlo neugodno.

- Mene kao lekara praktičara raduje činjenica da se mladi ljudi javljaju kada uoče simptome. Oni imaju manji problem da potraže pomoć. Stigmatizacija je kod nas više prisutna kod ljudi starije i srednje životne dobi. Njih bi trebalo ohrabriti da se obrate za pomoć ukoliko imaju neke od simptoma o kojima smo govorili - kaže Đukić Dejanović.

Ona navodi da je važno da ljudi shvate da pomoći ima i da će posle tog "izlaska iz mračnog tunela, ponovo ugledati svetlost".

- Važno je da se ljudi jave kada uoče prve simptome da ne dozvole da se razviju teže kliničke slike. Nekada je dovoljan samo savet stručnog lica - psihologa ili psihijatra. Čovek sam sebi može da pomogne, ako su simptomi blagi, tehnikama disanja ili većom fizičkom aktivnošću - ističe psihijatar.

Upitana da li je primetan porast problema kod adolescenata i mlađih ljudi, za koje neka istraživanja kažu da je kod muškog dela populacije povećana upotreba alkohola, a kod ženskog antidepresiva, prof dr Slavca Đukić Dejanović kaže:

- Kod nas ne postoje egzaktni podaci o tome, ali na primeru i iskustvima Zagreba gde se to meri kroz otpadne vode, možemo da vidimo da je upotreba psohoaktivnih supstanci povećana.

Profesor dr Đukić Dejanović apeluje na sve koji spadaju u rizične grupe, ali i na one koji osećaju neki od navedenih simptoma da se jave i potraže pomoć stručnih lica, kako bi na vreme počeli sa terapijom, ukoliko za njom postoji potreba.

Video: Psiholog Snežana Marić: Kako pandemija korona virusa utiče na bračne odnose

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA