Marijanin postkovid sindrom čest je i u Srbiji: Dr Lalić otkriva kako korona utiče na štitnu žlezdu
Infekcija novim korona virusom može da izazove poremećaj rada štitne žlezde, što se manifestuje otežanim gutanjem i nizom drugih zdravstvenih problema

Ilustracija; Foto: Shutterstock
Slučaj Marijane Cinseros (31), medicinske sestre koja godinu i po dana pošto je preležala kovid-19 ima disfagiju i ne može da jede čvrstu hranu, a uz to ima veliki broj otkucaja srca, izazvao je veliko interesovanje čitalaca Telegrafa.
Posle objavljivanja njene priče javile su nam se čitateljke iz svih krajeva Srbije koje su takođe preležale kovid-19 i suočile se sa istim zdravstvenim problemom.

Printskrin: TikTok/mariannagioo, Pixabay
- Povodom članka o gospođi Marijani koja posle kovida ne može da guta i ima veliki broj otkucaja srca, delim svoje iskustvo. Isto to se desilo i meni, i otkriven mi je poremećaj rada štitne žlezde. Iste simptome sam dobila 2020. godine posle kovida i još uvek lečim štitnu žlezdu – napisala nam je jedna čitateljka.
Iskustvo druge čitateljke Telegrafa je slično:
- Kad sam preležala kovid-19 smršala sam desetak kilograma, pa sam, uplašena za svoje zdravlje, otišla na preglede. Imam 34 godine i inače sam mršava, pa mi je gubitak kilograma baš teško pao. Endokrinolog je ustanovio da imam problem sa štitnom žlezdom koji je verovatno izazvao kovid i dao mi terapiju koju sam pila sedam meseci. Svakih mesec dana sam odlazila na kontrolu i još ne znam da li ću u skorije vreme moći da prekinem sa lekovima. Ali, osećam se mnogo bolje i uspela sam da vratim izgubljene kilograme.
Dr Lalić: Otežano gutanje je znak uvećanja štitne žlezde
Koliko je postkovid sindrom u vidu otežanog gutanja čest u Srbiji i koga najčešće pogađa pitali smo endokrinologa dr Katarinu Lalić.
- Kao i druge virusne infekcije, i infekcija korona virusom može da ošteti tkivo štitaste žlezde i da izazove upalu – kaže endokrinolog dr Katarina Lalić za Telegraf.rs
- Ovo se, naravno, ne javlja kod svih osoba koje su preležale kovid-19, već samo kod onih koje imaju predispoziciju za razvoj promena. Kada se javi otežano gutanje, to je znak da je štitna žlezda uvećana.

foto Pixabay
Sagovornica Telegrafa objašnjava da bi u tim slučajevima trebalo obaviti nekoliko analiza:
- Preporuka je da se uradi ultrazvučni pregled štitne žlezde, a onda i hormoni i specifična antitela. Ako ima poremećaja, onda se daje terapija.
Dr Lalić napominje da je dužina trajanja terapije individualna i svakako višemesečna.
Simptomi poremećaja rada štitne žlezde
Hormoni štitne žlezde učestvuju u regulaciji osnovnih metaboličkih procesa i deluju na skeletne mišiće, srce, jetru i bubrege. Ova žlezda reguliše metabolizam tako što ga ubrzava ili usporava. Za organizam nije dobar ni uvećan, ali ni smanjen rad štitne žlezde.

Foto: Shutterstock
Kod hipertireoze, pojačanog rada štitne žlezde, javljaju se aritmije, ubrzan metabolizam, gubitak kilograma, preznojavanje, topla i vlažna koža, anksioznost, nervoza, opadanje kose...
Kod hipotireoze, usporenog rada štitne žlezde, simptomi su usporen rad srca, gojenje, osetljivost na hladnoću, zaboravnost, umor, malaksalost, smanjen libido, otečeno lice i očni kapci...
Kako infekcija korona virusom može da izazove poremećaj rada štitne žlezde kod osoba koje imaju predispoziciju za tako nešto, preporuka je da posle preležanog kovida-19 i primećenih promena uradite analize.
Video: Teorija zdravlja #3 Kako korona napada srce i koje preglede moramo da uradimo posle bolesti?
(Telegraf.rs)
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
SD
Kada rentgenom snimate pluca NIKADA vam ne zastite vrat, samim tim i stitnu zlezdu od zracenja. Zasto je to tako?
Podelite komentar