Vreme čitanja: oko 2 min.

Promene vremena i zdravlje: Kardiolog i nutrucionista savetuju kako da preživimo temperaturne razlike

Vreme čitanja: oko 2 min.

Nagle vremenske promene najviše utiču na hronične bolesnike, ali nisu pošteđene ni mlade i zdrave osobe

  • 0
spavanje na poslu, umor Foto: Shutterstock

Ako se poslednjih dana osećate loše, pritisak vam varira, osećate glavobolju, bolove u zglobovima, nervozni ste, neraspoloženi i imate pojačanu želju za snom i kaloričnijom hranom, uzrok bi mogle da budu vremenske (ne)prilike koje redovno oseća 30 odsto populacije.

Naime, nagle vremenske promene i velike razlike u temperaturi vazduha ne škode samo starijim osobama i hroničnim bolesnicima, već i mladim i zdravim ljudima koji su meteoropate.

Novi vremenski rolerkoster očekuje nas već za vikend kad bi, kako najavljuju meteorolozi, temperature vazduha mogle da “idu” i do 27 stepeni. Posle prosečnih 15 stepeni poslednjih dana, ovu promenu vremena neće svi dočekati s lakoćom.

Merenje pritiska Foto: Shutterstock

Kako za Telegraf.rs kaže dr Gabrijela Nikčević, internista-kardiolog, promene će najviše osetiti hronični bolesnici, pogotovo oni koji muku muče sa krvnim pritiskom. Nesvestica, malaksalost i razdražljivost samo su neki od simptoma koji mogu da se jave kod hipertoničara kad se vreme naglo menja.

- Tokom hladnijeg vremena krvni sudovi se sužavaju, a kako temperature vazduha rastu tako se i krvni sudovi šire, pa dolazi do oscilacija krvnog pritiska - kaže dr Nikčević za Telegraf.rs.

- Pacijenti koji uzimaju terapiju trebalo bi pažljivo da prate kako se osećaju tokom ovih dana i da redovno piju propisane lekove. Ukoliko primete da im organizam reaguje drugačije nego obično, trebalo bi da beleže vrednosti krvnog pritiska u toku dana i da se obavezno jave svom lekaru koji će im, ako proceni da je to potrebno, korigovati terapiju.

krvni sudovi Foto: Shutterstock

Sagovornica našeg portala ističe da terapiju nikako ne bi trebalo menjati “na svoju ruku”, niti je u potpunosti izostavljati.

- Izbacivanje terapije može da bude veoma rizično - ističe dr Nikčević.

S obzirom na to da se najveći broj srčanih i moždanih udara javlja u ranim jutarnjim satima, sagovornica našeg portala podseća da ustajanje ne bi trebalo da bude naglo, niti bi odmah po ustajanju trebalo izlagati telo fizičkim naporima.

U danima kad temperature vazduha osciliraju od jesenjih do letnjih, trebalo bi povesti računa i o ishrani.

Kako za Telegraf.rs kaže nutricionista-dijetetičar Dušanka Lacmanović, najbolje je započeti dan šoljom čaja ili mlake vode, a za one koji ne mogu da piju mlaku vodu savet je da dodaju malo limuna i meda.

Limunada, sok, napitak Foto: Shutterstock

- Mlaka voda sa limunom ili blagi biljni čaj nadomestiće tečnost koju smo izgubili tokom noći - kaže nutricionista Lacmanović za naš portal.

- Pola sata posle uzimanja tečnosti trebalo bi doručkovati, najbolje namirnice koje neće opteretiti želudac. Tradicionalan doručak na ovim prostorima koji podrazumeva peciva iz pekare ili slaninu i jaja u danima kad se vremenske prilike naglo menjaju trebalo bi zameniti laganijim varijantama poput ovsene kaše sa voćem ili grčkog jogurta sa sezonskim voćem i semenkama. I ručak i večeru trebalo bi početi većom količinom sezonske salate kako bismo organizmu obezbedili neophodne minerale, vitamine i vodu kojom je salata veoma bogata. Organizam bi trebalo što više hidrirati i unositi proteine iz mladog sira, ribe ili belog mesa, kao i čorbice od povrća.

(Telegraf.rs)

Video: Dijeta koja smanjuje rizik od srčanih bolesti kod žena

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA