RADIKALIZACIJA MLADIH MUSLIMANA U SANDŽAKU: Da je opravdano nasiljem braniti veru, smatra čak petina ispitanika (FOTO)

Na pitanje da li znaju šta je ISIL, odgovor je izbeglo 28 odsto ispitanika, a među onima koji su odgovorili, 36 odsto njih je reklo da zna, dok 64 odsto ne zna šta je ISIL

  • 9

Petina mladih muslimana u Sandžaku nema ništa protiv verskog nasilja, dok svaka deseta mlada osoba pokazuje da joj ne smeta čak ni ekstremizam ukoliko se time brani vera, rezultati su istraživanja Helsinškog odbora za ljudska prava.

"MUSLIMANI SMRDE": Grafit koji je digao Pljevlja na noge (FOTO)

Istraživanje "Stavovi mladih u Sandžaku: Koliko su mladi otvoreni prema islamskom ekstremizmu?" pokazalo je da se 14 do 15 odsto mladih u Sandžaku oseća ugroženo po verskom osnovu.

Na pitanje da li znaju šta je ISIL, odgovor je izbeglo 28 odsto ispitanika, a među onima koji su odgovorili, 36 odsto njih je reklo da zna, dok 64 odsto ne zna šta je ISIL.

Autor istraživanja Vladimir Ilić objašnjava da nešto više od petine mladih muslimana iz Sandžaka smatra da je opravdano nasiljem braniti veru, dok je oko deset odsto dalo potvrdan odgovor na pitanje da li je opravdano ići u drugu zemlju da bi se ratovalo.

Govoreći o uzrocima za prihvatanje nasilja na verskoj osnovi i verskog ekstremizma, Ilić je naveo da je reč pre svega o osećanju ugroženosti islama jer je, kaže, pravilo da se nasilje rađa iz osećanja ugroženosti, bilo ono realno ili umišljeno.

Foto: Tanjug/Dimitrije Goll Foto: Tanjug/Dimitrije Goll

Ilić ističe i da su mladi Bošnjaci u Sandžaku socijalno izolovani i atomizovani i dodaje da većina njih nema poverenja u komšiju iste nacije i vere.

- Ne veruje se imamima, političkim strankama, nevladinim organizacijama, komšijama, samo članovima porodice i partnerima. To je usamljenost, a usamljenost na individualnom nivou i osećanje ugroženosti na kolektivnom nivou lako generišu otvorenost prema radikalnim političkih stavovima - rekao je Ilić.

Printskrin: Youtube/SANA PRESS Printskrin: Youtube/SANA PRESS

Istraživanje je sprovedeno u maju ove godine u Novom Pazaru, Sjenici, Tutinu i Prijepolju na 670 ispitanika uzrasta od 16 do 27 godina.

(Telegraf.rs / Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • george

    29. septembar 2016 | 22:26

    Koju veru, čiju veru, da l onu što im je pradjedovi promeniše za večeru!? Znaju li čiji su i od kojh su?! 'oće opet brat na brata, krv da pušte- zbog čega?! Neka vam je vera, verujte u šta god vi je volja al arapski niti zborite nit se imenima njihovim zovete! Pa s rogu imajte poštovanja speam čukundjedova svojih!!

  • pa

    29. septembar 2016 | 23:15

    Ne mislim da je nista veca radikalizacija nego u ostatku Srbije(a i sveta.) Pre svega problem je ekonomija--siromastvo i nezaposlenost. Iz nedostatka perspektive proizilazi i radikalizacija, nacionalizam, i usamljenost i sve ostalo. Industrija Novog Pazara je tesko pogodjena globalizacijom, pre svega kineskom robom, oni su izgubili postojece trziste i ljudi generalno jako tesko zive tamo--svi nasi gradjani--i Srbi i Muslimani. Ako im se ponudi nazalost da odu u neku desetu zemlju da ratuju za pare otici ce da pomognu svojim porodicama ovde. Postoji mnogo drugih mogucnosti da se zaradi--ili kroz sport, ili kroz rad na brodovima ili na konstrukciji u inostranstvu, voznju kamiona...Radi se deceniju-dve i posle moze lepo da se zivi. Bolje da su napravili kampanju da ukazu ljudima na te mogucnosti i na agencije koje mogu da im pronadju posao u inostranstvu ili mozda mogucnosti vezane za rad od kuce preko kompjutera za strane kompanije... To bi bilo konstruktivnije trosenje i vremena i para i pomoglo bi tim ljudima vise nego ova analiza.

  • Република Српска Држава

    29. septembar 2016 | 22:15

    Ђуришић је већ једном решио Рашку област и опет ће !!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA