Svi znate gde je Crveni krst, a nemate pojma kako je ovaj deo grada dobio ime. Najbolji dokaz za tu priču je ispred BDP-a (FOTO) (VIDEO)

Crveni ksrt je mnogo zanimljiviji kraj nego što ste mislili

  • 4

Ceo jedan deo Beograda i deo Vračara zove se Crveni krst, a to ime je potpuno pogrešno. Pravo ime ovog kraja je Vozarev krst, po krstu od crvenog mermera koji je postavljen u parku preko puta Beogradskog dramskog pozorišta. Ovaj krst podigao je Grigorije Vozarević - pisac i istoričar. Vremenom je naziv "crveni krst" prešao u rutinu, i postao naziv za ovaj lepi deo Vračara.

Odavde puca najlepši pogled na beogradske reke - tu su pokušali da nam spale istoriju, a sada Kosančićev venac ponovo sija najlepšim sjajem (FOTO) (VIDEO)

Skver "Vozarev krst" između ušuškanih vračarskih ulica Vojvode Šupljikca i Mileševske "krije" istoimeni spomenik koji, poput mnogo, mnogo delića impozantne i nikada složene slagalice Beograda, u sebi čuva zanimljivu i nadasve veoma važnu priču o istoriji srpskog naroda, malo znanu žiteljima prestonice.

Da li uopšte naslutite prolazeći urbanim ulicama Crvenog krsta gde hodate? Da li primetite taj "izbledeo" krst oskrnavljen grafitima, nekada od crvenog kamena u skladu s čim su Beograđani ovaj kraj i imenovali? Teško... Jer, vidik na ovaj spomenik, najstariji sačuvan u našoj prestonici, zaklonjen je gužvom, redovima trolejbusa, išaranim trafikima i baš tu je smeštena i okretnica autobusa broj 83.

Ali, otkud ovaj krst usred parkića? Tu tek imamo sjajnu priču! 

Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić

Do danas se sa sigurnošću ne zna gde su spaljene mošti Svetog Save. Prema jednoj teoriji, spaljene su na platou ispred današnjeg Hrama Svetog Save. Prema istraživanjima i tvrdnjama čuvenog Grigorija Vozarevića spaljene su upravo na današnjem platou ispred BDP-a. Treća verzija kaže da su spaljene na mestu sadašnjeg Tašmajdanskog parka. Ne zna se sa sigurnošću, jer se samo zna da su spaljene "van grada", a tada su sve pomenute lokacije bile izvan velegrada.

Ovaj današnji krst ispred BDP-a podigao je Grigorije Vozarvić jer su prema njegovom mišljenju baš tu spaljene mošti Svetog Save. Kasnije je to postao simbol oslobođenja Beograda od Osmalnija, i ostalo je tako do danas.

Ovde su se školovali ljudi koji su svoj život stavili na oltar otadžbine, a sada će tu biti najvažniji i najveći beogradski muzej (FOTO) (VIDEO)

Vozarićev krst danas se smatra prvim javnim spomenikom u Beogradu, a obnavljan je u nekoliko navrata - 1895, 1923. i 1933. godine. Poslednjom rekonstrukcijom Beogradska opština donela je odluku da drveni krst, nagrižen zubom vremena, zameni novim od crvenog veštačkog kamena, po čemu je deo grada i dobio ime koje danas svi prepoznajemo.

Na postolje krsta je prosto urezano "Vozarev krst", a on je tokom 82 godine, nažalost, izgubio prepoznatljivu rozikastu boju i status simbola prestonice, ali je ostao da seća na slavnu i dirljivu prošlost Srbije i jednog velikog Beograđanina. Lepa vest je da će sada ceo taj deo ispred BDP-a biti renoviran i savršeno uređen!

Foto: Promo

- Rekonstrukcija platoa ispred Beogradskog dramskog pozorišta biće jedan od značajnijih projekata u ovoj godini za Beograd i Vračar. Ovo pozorište je jedno od naših najznačajnijih i ima svoje mesto u bogatoj kulturi grada Beograda. Mislim da je bilo krajnje vreme da ovaj prostor uredimo, na taj način što će biti urađen prilaz pozorištu, jer ovo nije prilaz kakav treba da ima jedno gradsko pozorište.

- Na taj način ćemo oplemeniti čitav kraj, da ovo zaista postane mesto gde će ljudi koji žive ovde moći da izađu, da se prošetaju, budu tu, da im podignemo kvalitet života. Sve ovo samo pokazuje koliko vodimo računa o tradiciji grada i koliko poštujemo i volimo Beograd - otkriva za Telegraf.rs gradski menadžer Goran Vesić.

Ovom trasom svakodnevno prolazite, a sigurno niste primetili najstariji hrast u centru Beograda i prvu samoposlugu na Balkanu (FOTO) (VIDEO)

I gradski arhitekta Milutin Folić slaže se da je ovo jedan od prioriteta u narednom periodu.

- Plato ispred BDP još jedna je od velikih gradskih površina koja će biti uređena ove godine. Danas je potpuno devastiran - tu su nelegalno parkirani automobili, nema šta da ih spreči da se oni tu parkiraju. Sa druge strane je jedna benzinska stanica koja će ove godine biti uklonjena odatle na zahtev sugrađana koji žive u blizini tog platoa.

Foto: Promo

- U planu je zadržavanje postojeće taksi stanice, ali na nov način: ona neće ići oko tog trga, već će biti izmeštena bočno. Ovaj trg će biti uređen tako da Beogradsko dramsko pozorište postane vidljivije, i da uređenjem platoa dobije jedan viši nivo. Sam plato imaće novo drveće, zelenilo, novo popločanje, klupe, jednu manju vodenu površinu, česmu i jedan mali otvoreni amfiteatar gde će u letnjem periodu moći da se održavaju predstave na otvorenom. Ostaće okretnica autobusa 83 na ovom mestu, ali će biti izmeštena van same ose ulaza u pozorište. Trg će biti uređen i ispred pozorišta i prema objektima preko puta, pa će sve zajedno činiti celinu kroz koju prolazi Žička ulica i na neki način integriše sve to zajedno - otkrio je Folić za Telegraf.rs

Foto: Promo

Ovom trasom svakodnevno prolazite, a sigurno niste primetili najstariji hrast u centru Beograda i prvu samoposlugu na Balkanu (FOTO) (VIDEO)

Pristupni plato uz Mileševsku ulicu služiće za kratak pristup i izlazak iz vozila. U istoj celini je postavljen displej na kome bi se vršila prezentacija repertoara sa svim dodatnim informacijama. Izvođenje predstava je predviđeno na dva mesta: glavnom pozorišnom trgu i sceni pod krošnjama, u zavisnosti od zahtevnosti prostora, scene, broja posetilaca, itd.

Scena pod krošnjama je predviđena u zoni postojeće zelene površine, uz zadržavanje svih stabala u ovoj zoni. Scena je planirana u vidu lebdeće platforme iznad vodene površine sa kaskadama koja obavija stabla. Galerija trga je formirana u vidu nastrešnice, čija je uloga da poveže čitav kompleks u jednu celinu.

Sa galerije je direktno omogućen pristup foajeu male scene pozorišta, kao i lokalima i restoranu u celini kulturnog centra.

Novi trg ispred Beogradskog dramskog deo je našeg projekta uređenja Vračara. Kao i uslučaju skvera Mome Kapora pre usvajanja projekta uređenja, tim gradskog urbaniste razgovaraće sa građanima o tome koje sadržaje bi želeli da vide na tom prostoru. Ispod BDP-a je planirana i izgradnja nove podzemne garaže.

Daljinac

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • zorica mrsevic

    28. februar 2018 | 18:11

    Kako zivim na Crveniom krstu, znam jednu mozda tacniju pricu o tome kako je dobio naziv. Kada su spaljene mosti sv Save (gde god da se to desilo) pastiri su krisom od turske straze napunili dzepove pepelom i trcali kroz tadasnju sumu sto dalje. Stigli su na mesto danasnjeg Crvenog krsta, zakopali odneti pepeo, i postavili ukrstene grane da oznace to mesto. Ljudi su se skupljali okolo osecajuci energiju tog mesta. umesto krsta od grana postavljan je prvo veci drveni a posle i kameni krst,poslovi su poceli da se razvijaju a posebno transportni jer su to bili prilazi grada koji se razvijao i nezadrzivo sirio, pa su spediteri svojim kolima sa zapregom nosili gradjevinski materijal, hranu, i drugu robu sa sela u grad i iz grada u sela. Biznis im je dobro isao pa su kao zahvalnost podigli kameni umesto drvenog krsta. Vozarevic je bio potomak jednog od tih speditera/vozara, a sam se bavio staparskim poslom i imao je stampariju u Pop Lukinoj ulici, dakle sam nije stanovao na Krstu ali je finansirao podizanje krsta od betona (nije od mermera) u znak secanja na poslovne pocetke svoga dede. Pravoslavna crkva ne priznaje tu pricu niti mogucnost da se tu nalazi zakopan deo pepela mosti sv Save. Nekada su mladi vernici tu palili svece i ostavljali bukete cveca, ali odavno nisam videla nikoga da to radi. To sam cula od kaludjerica koje su zivele odmah preko puta samog krsta, u sada napustenoj, ruiniranoj kuci u cijoj basti ipak svako prolece cveta cvece iz korena cveca koje su one nekada negovale

  • Rj38

    22. februar 2018 | 10:54

    Lepa prica!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA