≫ 

Slovenija u nedelju bira predsednika: Tri muškarca i 5 žena se bore za najvišu poziciju u državi protiv "kralja Instagrama" (FOTO)

U Sloveniji ne postoji, inače, veliki interes za predsedničke izbore, iako se radi o najvišoj poziciji u državi

  • 0

Slovenija u nedelju, 22. oktobra, bira petog po redu demokratski izabranog predsednika od proglašenja nezavisnosti 1991. godine, a u prvom krugu će učestvovati devet kandidata, od kojih su pet žene. Tu funkciju su do sada obavljali Milan Kučan u dva mandata, Janez Drnovšek, Danilo Turk i Borut Pahor, aktuelni predsednik koji će se boriti za još jedan mandat. Ako ga bude, drugi krug će biti održan 12. novembra.

Zovu ga slovenački Tramp: Poreklom je Crnogorac, skoro sa svima se posvađao i pomirio, kreće u borbu protiv "kralja Instagrama"

U trci za novog predsednika Slovenije je, pored "kralja Instagrama", i PET ŽENA (FOTO)

Foto; Wikipedia/SLOposum

Kandidati su: Ljudmila Novak iz stranke Nova Slovenija - hrišćanski demokrati, Marjan Šarec sa Liste Marjana Šarca, Maja Makovec Brenčič iz Stranke modernog centra - SMC, Borut Pahor sa liste Dejan Židan i grupa birača, Angela Likovič, koja predstavlja Glas za decu i porodicu i Boris Popovič sa liste Slovenija zauvek.

Foto: Wikipedia/UKOM

Kandidati su i Romana Tomc iz stranke Slovenske demokratske stranke - SDS, Suzana Lara Krause sa liste SLS - Slovenska narodna stranka i Andrej Šiško iz Pokreta Sjedinjena Slovenija.

U birački spisak je upisano 1.716.039 sa pravom glasa.

U Sloveniji ne postoji, inače, veliki interes za predsedničke izbore, iako se radi o najvišoj poziciji u državi, kojoj su potrebni avangardni političari novog doba i za izazove u budućnosti.

Među kandidatima za predsednika države nisu ključni političari u državi, a izborna kampanja ne pobuđuje pažnju šire javnosti.

Foto: Wikipedia/MORS

Smatra se da je Sloveniji potreban predsednik ili predsednica sa vizijom, koji mora zajedno sa drugim akterima na slovenačkoj političkoj i društvenoj sceni potražiti opšti društveni konsenzus o budućnosti te republike sa jasno opredeljenim ciljevima za budućnost, jer se događaju velike geopolitičke promene, koje se tiču svih zainteresovanih strana.

Foto: Facebook/Andrej Šiško za predsednika

Slovenija, smatraju analitičari Međunarodnog instituta za balkanske i bliskoistočne studije (IFIMES), mora sebi da postavi nove ciljeve, uprkos tome što je članica EU.

Izgovori, da će država u osnovi slediti politiku EU odnosno zvaničnog Brisela ukazuju na to, da Slovenija nema jasne vizije za budućnost.

Foto: Tanjug/Rade Prelić

Država bi, smatra se, morala da pronađe svoja rešenja i realizuje svoje interese, što znači da mora da razvija bilateralne odnose izvan EU i traži nova tržišta, na kojima do sada Slovenija nije bila ili je bila neznatno prisutna.

Slovenija se, naime, od 2008.godine nalazi u kompleksnoj ekonomskoj i političkoj situaciji.

Pojedine bonitetne agencije su u poslednjem periodu prilikom davanja ocena Sloveniji, smanjile njene političke rizike, što znači, da se polako poboljšava politička situacija u državi.

Foto: Wikipedia/Andrejj

Država je još od osamostaljivanja 1991. godine snažno politički polarizovana i neprestano se odvija oštra borba između tzv. snaga kontinuiteta (bivši komunisti), koje simbolizuje bivši predsednik Slovenije Milan Kučan i snaga slovenačkog proleća, koje simbolizuje bivši premijer i predsednik Slovenačke demokratske stranke (SDS) Janez Janša.

Aktualni predsednik Pahor je na prošlim predsedničkim izborima nastupio kao predsednik Socijaldemokrata (SD), a na predstojećim će biti nezavisni kandidat zato sto je njegova stranka odbila da ga kandiduje.

Printksin: Youtube/Slovenska ljudska stranka

Analitičari smatraju, da se predsednik Pahor po pravilu nije mešao ni u jedno važno pitanje za zemlju, već ga vide kao pukog posmatrača događaja.

Od njega se nakon prošlih izbora očekivalo da će uneti novi zamah u slovenački politički prostor, da će se nametnuti u regionu i na međunarodnoj sceni, ali se to nije dogodilo, smatraju analitičari.

Očekivalo se da će postati konkurencija tadašnjem predsedniku Hrvatske Ivi Josipoviću, koji je bio prepoznatljiv predsednik i poštovan u regionu i međunarodnim krugovima, ocenil su analitičari IFIMES-a.

Printksin: Youtube/vestinavesti

Pahor ne samo da nije u tome useo, već je njegov ugled, kako se navodi, bledeo i među samim biračima, jer je u predsednički stil uveo nešto što ne spada u predsedničko ponašanje, kao što su, na primer, "razgovor sa zlatnom ribicom", "To mi radi mala" i druge "nepristojne radnje".

Bio je, ocenjuju analitičari, i najslabiji slovenački premijer od kada ga prate brojne hipoteke među kojima je i slabo stanje u Slovenačkoj vojsci, fijasko u arbitražnom sorazumu sa Hrvatskog koji je on potpisao, zatim opoziv tog sporazuma od Hrvatske, kao i to da je dozvolio da zvanični Zagreb ojača svoju prisutnost u regionu Zapadnog Balkana za koji se smatra da mora ponovo postati prioritet.

Foto: Wikipedia/PJakopin

Daljinac

(Telegraf.rs/Tanjug)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA