2 SNAŽNE PORUKE za početak 2018: Ovo je uvod u 4 KLJUČNA DOGAĐAJA koji nas očekuju ove godine

Prema onome što nas očekuje u ovoj godini, proces pridruženja EU dobiće na dinamici, posebno kada je u pitanju Srbija

  • 3

Godina koja je pred nama smatra se godinom od možda i najveće važnosti za proces proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan, a očekivanja su znatnao veća nego prethodne godine. Tome u prilog govore i dve poruke upućene na samom početku 2018. godine, od strane najvažnijih zvaničnika EU, koji su zaduženi za ovaj proces. Prema onome što nas očekuje u ovoj godini, proces pridruženja dobiće na dinamici, posebno kada je u pitanju Srbija.

LEPA VEST: Srbija otvara još četiri poglavlja u prvoj polovini 2018.

Prvo je komesar EU za politiku susedstva i proširenje Johanes Han poručio je da će ova godina biti ključna za zemlje Zapadnog Balkana.

Han je na Tviteru ocenio da je protekla godina bila puna izazova, te da želi da se zahvalim partnerima u bližem i daljem susedstvu za posvećenu saradnju kroz 2017.

Foto: Tanjug/Rade Prelić

- Budimo ponosni na zajednička dostignuća i pojačajmo napore u poljima gde progres treba tek da bude ostvaren - poručio je Han.

Prema njegovim rečima, 2018. godina će biti ključna za Zapadni Balkan kao i prilika za još bližu saradnju sa svim partnerima u zajedničkim izazovima.

- Svim partnerima, političarima i građanima želim mirnu i srećnu Novu godinu. Oblikujmo budućnost zajedno za našu omladinu - naveo je Han.

Za njegovom, usledila je i poruka visoke predstavnice Evropske unije za spoljnu i bezbednost Federike Mogerini. Ona je poručila da će 2018. biti ključna godina za Balkan kako bi se put evropskih integracija i reformi učinio nepovratnim.

Ona je na svom blogu navela 12 posebnih trenutaka koji su obeležili njenu 2017. godinu, a koje, kako kaže, želi da ponese sa sobom i u narednu, među kojima je i put Balkana ka EU.

- Ovo nije bila laka godina za Balkan. Posetila sam šest prestonica regiona u nekom od najtežih momenata - u nekim slučajevima, momentu duboke političke krize - napisala je ona.

Foto: Tanjug/Vlada Srbije

Danas, kako je navela, zahvaljujući odvažnim odlukama i velikom poslu koji smo zajedno uradili, većina ovih kriza je rešena.

- Put ka reformama je ponovo je krenuo (iako ima još puno posla) a kompas evropskih integracija pokazuje taj put - naisala je Mogerini.

Kako je dodala, "2018. će biti ključna godina, da se ovaj put učvrsti i učini nepovratnim. To bi bio važan rezultat ne samo za region, već i za celu Evropu".

A, koji će biti ključni događaji, koji treba da učvrste i učine nepovratnim put Zapadnog Balkana, pre svega Srbije u EU.

1. STRATEGIJA PROŠIRENJA

Strategija EU za uspešnu integraciju Zapadnog Balkana trebalo bi da bude predstavljena 6. februara 2018. godine.

U Evropskoj komisiji kažu da se radi na nacrtu Strategije, koja bi, prema incijativi predsednika EK Žan Kloda Junkera, trebalo da da smernice za pristupanje Srbije i Crne Gore kao kandidata za ulazak u EU.

Foto: Tanjug/AP

Evropska komisija još nije finalizovala strategiju koja se tiče proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan, ali je izvesno, kako je potvrđeno Tanjugu u Evropskoj komisiji, da će u fokusu biti Srbija i Crna Gora.

Iako je usaglašavanje teksta između Evropske komisije sa zemljama članicama još u toku, dokument na kome se radi predviđa završetak pristupnih pregovora Srbije sa EU do 2023. godine i ulazak u članstvo do 2025. godine.

Radni dokument Evropske komisije predviđa da se do kraja 2019. godine dođe do sporazuma o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.

Diplomatski izvori u Briselu naglašavaju da su ovako postavljene namere EU "scenario za čiju realizaciju će biti neophodno dalje zalaganje Srbije, kako na reformskim procesima, tako i u dijalogu sa Prištinom".

Foto: Medija tim predsednika Vlade

Analitičati takođe ukazuju da se jednom usvojena strategija Evropske komisije može promeniti, u zavisnosti od političkih odluka zemalja članica, ali i sveukupne situacije u i oko EU.

Diplomatski izvori Tanjuga u Briselu navode i da je pritisak zemlja članica, ali i ostatka regiona da se ne pravi strategija samo za dve zemlje, već da se njom pokrije ceo Zapadni Balkan, kao što je to i do sada bio slučaj.

Bez obzira na to, diplomatski izvori u Briselu navode da će predstojeća strategija staviti fokus upravo na napredak Srbije i Crne Gore, i dati smernice za ostatak regiona.

2. SAMIT EU – ZAPADNI BALKAN I BUGARSKO PREDSEDAVANJE EU

U Evropskoj uniji i regionu postoji atmosfera da će predstojeće bugarsko predsedavanje Savetom EU biti odlična prilika za Zapadni Balkan da napreduje u procesima pristupanja i napravi značajan pomak.

Bugarska je već izrazila svoju ambiciju da pogura proces evropskih integracija Zapadnog Balkana, što je postavila kao jedan od prioriteta predstojećeg predsedavanja.

- Našim prijateljima iz Brisela želimo da poručimo da sa nama imaju bezbedan i predvidiv Balkan, koji neće praviti probleme. Podržavamo evropske integracije svih zemalja regiona, posebno Srbije - rekao je nedavno prilikom posete Beogradu, Bojko Borisov, premijer Bugarske.

Foto: Tanjug/Rade Prelic

Za finiš i veliko finale bugarskog predsedavanja Unijom najavljen je Samit EU - Zapadni Balkan. Kako je planirano 17. maja 2018. godine u Sofiji će se okupiti lideri EU i Zapadnog Balkana, što je prvi takav događaj od Soluna 2001.

Taj Samit bi trebalo da učini poruku predsednika Evropske komisije Žan Kloda Junkera o evropskoj perspektivi do 2025. realnom.

3. AUSTRIJSKO PREDSEDAVANJE EU

Austrija treba da preuzme predsedavanje savetom EU 1. jula OVE godine i bez obzira na preokupaciju debatom o Bregzitu i novom budžetu EU, na agendi će biti i Zapadni Balkan, smatraju analitičari.

Austrija ima tradicionalno veliko interesovanja za Zapadni Balkan i daje podršku integraciji regiona u EU, te se očekuje pozitivan uticaj na evropsku perspektivu "zapadnobalkanske šestorke".

Foto: Tanjug/Rade Prelić

Naime, i koalicionim sporazumom, Narodne partije (OVP) i Slobodarske strankle (FPO), kojom je formirana vlada pod kancelarom Sebastijanom Kurcom, u delu posvećenom Evropi i spoljnoj politici, navodi se da države Zapadnog Balkana treba i dalje biti podržane na osnovu svog napretka na putu približavanja EU.

OVP i FPO, pre svega dva lidera, Kurc i Hajnc-Kristijan Štrahe važe za najveće podržavaoce Srbije i drugih zemalja Zapadnog Balkana, kao i njihovog pristupanja EU.

4. LONDONSKI SAMIT BERLINSKOG PROCESA

Samit Berlinskog procesa u Londonu zakazan za 10. jul 2018. godine još jedan je ključan događaj, koji nas očekuje. Iako Velika Britanija napušta EU, ne želi da napusti Evropu i ostatak sveta.

Predviđeno je da će samit u Londonu, peti sastanak lidera Zapadnog Balkana, zvaničnika EU i predstavnika nekoliko zemalja članica EU, biti poslednja konferencija organizovana u okviru Berlinskog procesa, pokrenutog 2014. godine.

Britanski ambasador u Srbiji Denis Kif izjavio je da postoji nova, obnovljena pažnja Evropske unije na Zapadni Balkan i da je to velika šansa za zemlje tog regiona da prevaziđu izazove i ostvare napredak.

Foto: Tanjug/Tanja Valič

Kif je rekao da je važno da u 2018. godini bude održan zamajac u evrointegracijama zemalja regiona i u okviru inicijative Berlinski proces, čiji će naredni samit biti održan u Londonu.

On je naveo da je vladavina prava srž procesa evrointegracija Zapadnog Balkana i da je ključna za pomirenje, dodajući da uvek treba da postoji poštovanje za odluke međunarodnih sudova. Kif je kazao da je potrebno uložiti veliki napor u reformama po ključnim pregovaračkim poglavljima 23 i 24, koja, prema njegovim rečima, sežu u vrednosna pitanja i oličenje su uspeha evropskih integracija.

OČEKIVANJA SRBIJE

Da naša administracija ima velika očekivanja od ove godine, kada su u pitanju evrointegracije, potvrđuje i Jadranka Joksimović, resorna ministarka.

- Dolaskom Bugarske na čelo Evropske unije, zemlje kojoj je evropska perspektiva Zapadnog Balkana jedan od prioriteta, Srbija će se za pristupne pregovore spremati "možda i pojačanim tempom - izjavila je ona.

Foto: Tanjug/STR

- Te tri države (Bugarska, Austrija i Rumunija) kažu da je proširenje važno, staviće u agendu, mi ćemo se s naše strane spremati onako kako se inače spremamo možda još i nekim pojačanim tempom - rekla je Joksimović za RTS.

Kako je istakla, ključna stvar je imati kontinuitet u sprovođenju reformi i jasnu političku volju.

O kontinuitetu otvaranja poglavlja, govorila je i Tanja Miščević, šefica pregovaračkog tima za pristupanje Srbije EU. Ona je izjavila da će Srbija u prvoj polovini 2018. moći da otvori najmanje četiri poglavlja u pregovorima sa EU, dok za ostala čeka "zeleno svetlo" od Evropske komisije.

Foto: Dragan Kujundžić

Miščević je naglasila da je to tehnički moguće, napominjući da Srbija završava još jedno poglavlje koje će se "vrlo brzo naći u Briselu".

- To je poglavlje koje se odnosi na statistiku, tako da ćemo već u prvoj polovini godine moći otvoriti najmanje četiri, a za sva ostala čekamo zelena svetla od Komisije - rekla je Miščević.

Daljinac

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Čaruga

    2. januar 2018 | 15:53

    Prvo referendum pa onda tek sve ostalo. Narod treba da se pita

  • неважно

    2. januar 2018 | 15:54

    Доле тиранија и масони живела Србија

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA