Referendum odluke: Rumuni žele da zabrane istopolne brakove, a evo koja prava LGBT osobe imaju u ostatku Evrope i sveta (FOTO) (VIDEO)

Da bi referendum bio validan potrebno je da na njega izađe 30 odsto upisanih birača

  • 7

U Rumuniji je danas počeo dvodnevni referendum o ustavnom amandmanu koji bi otežao legalizaciju istopolnih brakova.

Referendum je inicirala jedna konzervativna grupa, a podržala ga je i Rumunska pravoslavna crkva, prenosi AP.

Glasanje će trajati dva dana Foto: Tanjug/AP

Sveštenici se okupili na protestu pred referendum u Rumuniji: Brak je moguć samo između muškarca i žene

Prema predloženom amandmanu u Ustavu bi definicija porodice bila revidirana u "zajednicu muškarca i žene" umesto "zajednice između supružnika".

Na glasanje su izašli i roditelji sa decom Foto: Tanjug/AP

Rumunskim zakonom istopolni brakovi su već zabranjeni.

Protivnici predloženog ustavnog amandmana navode da nova formulacija u Ustavu predstavlja zlonamerni pokušaj da se pripadnicima LGBT populacije stvori osećaj da su građani drugog reda kao i da bi moglo marginalizovati domaćinstva koja vode samohrani roditelji ili nevenčani parovi koji podižu decu.

Glasali su i crkveni velikodostojnici Foto: Tanjug/AP

Da bi referendum bio validan potrebno je da na njega izađe 30 odsto upisanih birača.

Građani izlaze na glasanje Foto: Tanjug/AP

HOLANDIJA PRVA ZEMLJA NA SVETU KOJA JE LEGALIZOVALA LGBT BRAKOVE

Holandija je 2001. godine postala prva zemlja na svetu koja je legalizilovala istospolne brakove.

Od tada je to učinilo još 15 evropskih zemalja: Belgija, Španija, Norveška, Švedska, Portugal, Island, Danska, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo (osim Severne Irske koja priznaje samo "građansko partnerstvo"), Luksemburg, Irska, Finska, Nemačka, Malta, kao i Austrija, koja mora dopustiti istospolne brakove najkasnije 2019. zbog odluke Ustavnog suda.

U nekoliko tih zemalja priznavanju istospolnih brakova prethodila je istospolna građanska zajednica, koja podrazumijeva manja prava, a pionir je bila Danska 1989. godine.

Holandija je pionir u legalizovanju LGBT brakova Foto: AP/Tanjug

U HRVATSKOJ SE OVAKVI BRAKOVI SMATRAJU ISTOPOLNIM ZAJEDNICAMA

Građanska zajednica jedini je zakonsko priznati status takvim parovima u Mađarskoj, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Grčkoj, na Kipru, u Švajcarskoj i Italiji.

Češka, doduše, planira da uvede istospolne brakove u svoje građansko pravo i mogla bi tako da postane prva postkomunistička zemlja koja će to učiniti.

Hrvati i Slovenci odbacili su referendumskim putem da se istospolna građanska zajednica izjednači s brakom.

Poput Rumunije, većina istočnoevropskih zemalja (Litvanija, Letonija, Poljska, Slovačka i Bugarska) ne dopušta istospolne zajednice ni brakove.

Estonija je 2014. godine postala prva bivša sovjetska republika koja je ponudila mogućnost sklapanja građanske zajednice.

Gej parada u Tel Avivu Foto: AP/Tanjug

U RUSIJI JE HOMOSEKSUALNOST BILA MENTALNA BOLEST DO 1999. GODINE

U Rusiji, homoseksualnost se smatralo krivičnim delom do 1993. godine i mentalnom bolešću do 1999. godine. U toj se zemlji "homoseksualna propaganda" među maloletnicima kažnjavala novčanim kaznama ili zatvorom.

NEKE ZEMLJE ODOBRAVAJU I USVAJANJE DECE LGBT PAROVIMA

Na zapadu, nekoliko evropskih zemalja odobrava istospolnim parovima usvajanje dece ako su u braku ili su sklopili građansku zajednicu: Holandija (od 2001.), Danska, Švedska, Španija, Belgija, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nemačka, Malta i Austrija.

Druge, poput Finske i Slovenije, dopuštaju istospolnim parovima jedino usvajanje dece svog partnera.

Gej parada u Hrvatskoj Foto: Tanjug/AP

Potpomognuta oplodnja dopuštena je lezbejskim parovima u Belgiji, Holandiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Španiji, Austriji i nordijskim zemljama. Tu mogućnost razmatra i Francuska.

Većina evropskih zemalja zabranjuje surogat majčinstvo. Ono je dopušteno, pod uslovom da se surogat majkama za to ne plaća, u Belgiji, Holandiji i Ujedinjenom Kraljevstvu. Grčka je sa druge strane 2014. godine dopustila surogat majčinstvo uz naknadu.

U ostatku sveta, istospolni parovi mogu da se venčaju u Kanadi (2005.) i SAD-u (2015.), kao i u četiri latinoameričke zemlje, ali, uz neke izuzetke, ne smeju u Africi ni u Aziji.

Prajd u Beogradu Foto: Tanjug/Dimitrije Goll

(Telegraf.rs/Tanjug/Hina)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Vanja

    6. oktobar 2018 | 18:11

    Bravo za Rumune ovo isto uvesti i kod nas ako smo demokratska zemlja...

  • Crni

    6. oktobar 2018 | 21:39

    Bravo Rimini ...Srbija isto a ostatak sveta isto da ucini....Bravo,bravo,,bravo za Rumuniju

  • jaca

    6. oktobar 2018 | 20:49

    Sve cestitke za Rumuniju,svka cast.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA