OVE MASOVNE UBICE SU HEROJI U SVOJIM ZEMLJAMA: Jedan od njih ubio je 505 ljudi! (FOTO) (VIDEO)

Tokom Drugog svetskog rata jednu od ključnih uloga, posebno na Istočnom frontu, imali su snajperisti. Ovo je priča o 10 najubojitijih vojnika

  • 0

Uz savršenu kamuflažu, snajperisti su pripremljeni za izviđanje i posmatranje, ubacivanje unutar neprijateljskih linija, osnovno preživljavanje i još mnogo tehnika, što ih čini jednim od najopasnijih članova svake vojske, a pogotovo za vreme ratova.

Tokom Drugog svetskog rata, sovjetski snajperisti odigrali su vrlo važnu ulogu na Istočnom frontu. Ruski snajperisti su većinom koristili "Mosin-Nagant 1891" puške s optičkim PU nišanom. Koristili su različita 7.62 x 54 mmR, protivoklopna B-30, svetleća "tracer" i zapaljiva "P3" zrna.

Za razliku od drugih zemalja, Sovjetski Savez je prihvatao i žene kao snajperiste, te je 1943. godine u službi bilo više od 2.000 žena. Sovjetski savez je bila jedina zemlja na svetu koja je imala posebnu vrstu obuke za snajperiste do Drugog svetskog rata. U ovom popisu čak devet od deset snajperista je iz Sovjetskog Saveza, piše "War history online", a prenosi portal Večernji.hr.

Ove Ruskinje su snajperom ubile 775 ljudi i promenile tok istorije! (FOTO)

Pogledajte listu od 10 snajperista koji su usmrtili najviše ljudi.

10. Stepan Vasilijevič Petrenko - 422 ubijena

Stepan Vasilijevič Petrenko bio je jedan od najbolje utreniranih snajperista koje je "proizveo" Sovjetski Savez. Cifra od 422 ubijena neprijatelja potvrda su njegovog kvaliteta.

Foto: Wikipedia/Arhivska fotografija Foto: Wikipedia/Arhivska fotografija

On je nagrađen medaljom Heroja Sovjetskog Saveza, najvećeg ordena Sovjetskog Saveza za junačka dela.

9. Vasilij Ivanovič Golosov - 422 ubijena

Tokom Drugog svetskog rata 261 snajperista Sovjetskog Saveza bio je nagrađen titulom "Istaknuti Snajperist". Sa 422 ubijena neprijatelja Vasilij Ivanovič Golosov takođe je nosio tu titulu.

Foto: Wikipedia/Arhivska fotografija Foto: Wikipedia/Arhivska fotografija

Poginuo je uz ostalih 70 snajperista koje je Sovjetski Savez izgubio tokom rata. Posthumno je odlikovan medaljom Heroja Sovjetskog Saveza.

8. Fjodor Trofimovič Dajčenko - 425 ubijenih

Takozvani "Pokret preciznih strelaca" počeo je 1932. godine u Sovjetskom Savezu, a idejni pokretač bio je Kliment Voroshilov, po kojem su i neki tenkovi dobili ime (KV). Kako bi lakše neutralisali neprijateljske vođe i ostale mete sa sigurne udaljenosti, sovjetski komandanti odlučili su da treniraju na stotine hiljada strelaca tokom Drugog svetskog rata.

Fjodor Trofimovič Dajčenko je bio jedan od njih, a postao je i jedan od najboljih u istoriji. Ukrajinski heroj je sa svojih 425 potvrđenih pogodaka, primio medalju Heroja Sovjetskog Saveza 1944. godine.

7. Fjodor Matejevič Oklopkov  - 429 ubijenih

Fjodor Matejevič Oklopkov bio je poznati sovjetski snajperista sa 249 potvrđenih pogodaka u Drugom svetskom ratu. Nedugo nakon što su se on i brat prijavili u Crvenu armiju, brat mu je poginuo.

Nakon tog događaja Fjodor je obećao da će osvetiti njegovu smrt. Snajperom je ubio 429 neprijatelja, a mitraljezom još i više. Iako zvuči neuverljivo, njegov zapovednik ga je navodno često slao samog da odbije neprijateljske napade.

Foto: Wikipedia/Arhivska fotografija Foto: Wikipedia/Arhivska fotografija

Mladić iz Jakutije nemilosrdno je ubijao sve pred sobom. Oklopkov ima više od 1.000 potvrđenih ubistava sa različitim modelima oružja.

Nakon rata je bio ignorisan od strane SSSR-a, verovatno zbog svog etničkog porekla. Međutim, 1965. odlikovan je medaljom Heroja Sovjetskog Saveza. Takođe je dobio Orden Lenjina, a 1974. jedan teretni brod je dobio naziv po njemu.

6. Mihail Ivanovič Budenkov - 437 ubijenih

Snajperisti su igrali veoma važnu ulogu u Crvenoj armiji tokom Drugog svetskog rata. U svakoj vojnoj formaciji bio je barem jedan snajperista. Mihail Ivanovič Budenkov je bio vrlo uspešan sa svojih 437 potvrđenih pogodaka.

Foto: Wikipedia/Arhivska fotografija Foto: Wikipedia/Arhivska fotografija

Takođe je usmrtio i veliki broj neprijateljskih vojnika sa drugim oružjem. Za svoja hrabra dela 1945. je nagrađen je medaljom Heroja Sovjetskog Saveza.

5. Vladimir Nikolajevič Pčelintsev - 456 ubijenih

Vladimir Nikolajevič Pčelintsev bio je jedan od najboljih snajperista Sovjetskog Saveza. Ipak, on nikada nije dobio najviši orden svoje zemlje. Naime, pogotke snajperista je u ratu obično mogao da potvrdi samo njegov nadređeni.

Foto: Wikipedia/Arhivska fotografija Foto: Wikipedia/Arhivska fotografija

Obično su u snajperskim timovima bila dva vojnika, snajperista i nadzornik. Neki snajperisti nisu dobili medalju Heroja Sovjetskog Saveza baš zato što nisu imali nadzornika koji će brojati pogotke.

4. Ivan Nikolajevič Kulbertinov - 489 ubijenih

Sovjetski snajperista Ivan Nikolajevič Kulbertinov je još jedan od manje poznatih poput njegovog prethodnika sa liste Pčelintseva.

Foto: Wikipedia/Arhivska fotografija Foto: Wikipedia/Arhivska fotografija

Ipak, Kulbertinov sa svojih 489 pogodaka dolazi na mesto broj četiri u listi najboljih snajperista Drugog svetskog rata.

3. Nikolaj Jakovljevič Iljin - 494 ubijenih

Holivudski film iz 2001 godine "Neprijatelj pred vratima" koji se temelji na knjizi Vilijema Krejga "Neprijatelj pred vratima - Bitka za Staljingrad" priča je o Vasiliju Zajcevu, poznatom ruskom snajperisti i nosiocu medalje Heroja Sovjetskog Saveza toekom Drugoga svjetskog rata.

Foto: Wikipedia/Arhivska fotografija Foto: Wikipedia/Arhivska fotografija

Film opisuje bitku za Staljingrad između 1942. i 1943. godine. Iako Zajcev nije bio jedan od "najboljih" sovjetskih snajperista, on je zabeležio 225 potvrđenih pogodaka uz 11 ubijenih neprijateljskih snajperista za samo dva meseca borbe za Staljingrad, između 1942. i 1943. godine.

Iako nikada nije napravljen film o ubojitom strelcu Nikolaju Jakovljeviču Iljinu, njegova 494 pogotka su ga dovela na sam vrh Crvene armije. On je bio snajperista u 50. gardijskoj diviziji i borio se u Staljingradu.

Imao je 216 potvrđenih pogodaka u Staljingradu i nagrađen je medaljom Heroja Sovjetskog Saveza 1943. godine. Ovaj veliki strelac poginuo je kasnije te godine.

2. Ivan Mihailovič Sidorenko - 500 ubijenih

Najubojitiji sovjetski snajperista Ivan Mihailovič Sidorenko rođen je u seljačkoj porodici 1919. godine u okrugu Smolensk u Rusiji. Napustio je školu nakon 10. razreda i prijavio se na umetničke studije.

Foto: Wikipedia/Arhivska fotografija Foto: Wikipedia/Arhivska fotografija

Kasnije je napustio studije da bi se priključio Crvenoj armiji. Borio se u bici za Moskvu i sam se naučio snajperskom zanatu. Njegovi zapovednici molili su ga da prenese svoje znanje na ostale vojnike.

Borio se za 1. Baltički "Front" i ubio je čak 500 neprijateljskih vojnika. Takođe je zapalio tri traktora i tenk koristeći zapaljive metke. Ranjen je tri puta. Godine 1944. nagrađen je medaljom Heroja Sovjetskog Saveza.

1. Simo Hejhe - 505 ubijenih

Finski snajperista Simo Hejhe poznat je po najviše potvrđenih pogodaka svih vremena. Finska je bila država saveznica Sila Osovine tokom Drugog svetskog rata. Svih 505 vojnika koje je Hejhe pogubio bili su pripadnici Crvene armije.  Ovaj Finac je od Crvene armije dobio nadimak "Bela smrt" pošto je uvek bio odeven u zimsku maskirnu uniformu.

Foto: Wikipedia/Arhivska fotografija Foto: Wikipedia/Arhivska fotografija

On je većinu svojih pogodaka zabeležio za manje od 100 dana, imao je u proseku pet ubistava dnevno. Koristio je finsku verziju ruske puške "Mosin-Nagant" i najviše pogodaka imao je bez optičkog nišana.  Zbog toga je imao nekoliko prednosti. Predstavljao je manju metu za neprijatelja jer koristeći optički nišan snajperista mora više da podigne svoju glavu.

Takođe, on je bio precizniji tokom zime jer se optički nišan u tim vremenskim uslovima često zamagli, a prednost mu je bila i ta što se ot optike sunčevi zraci odbijaju i tako otkrivaju poziciju snajperiste.

Ovaj Finac je čak stavljao sneg u usta kako bi prikrio paru koja je mogla da ga otkrije.  Napori Crvene armije da ga eliminiše bili su delimično uspešni. Njega je sovjetski vojnik pogodio u levi deo donje vilice, a metak mu je otkinuo pola obraza.

Ipak, Hejhe je preživeo. Došao je svesti šest dana nakon ranjavanja, kada su Sovjetski Savez i Finska već potpisali primirje.

Nagrađen je je sa nekoliko medalja. Ovaj snajperista je umro 2002. godine, a kada su ga 1998. pitali kako je postao tako dobar strelac, odgovorio je: "Vežbom".

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Više sa weba

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA