Koliku važnost Srpskoj pravoslavnoj crkvi pridaje Carigradska, a koliku Moskovska patrijaršija (FOTO)

Svih petnaest pomesnih autokefalnih pravoslavnih crkava su jednake u vlasti i nijedna nema prevlast na drugom. Ali, nisu sve jednake u časti i po važnosti koji su određeni redosledom u diptihu. Jedan diptih koriste Carigrad i ostale crkve, a drugi diptih koristi Ruska pravoslavna crkva

  • 6

Pravoslavna crkva je zajednica petnaest pomesnih autokefalnih crkava koje se međusobno priznaju kao kanonske pravoslavne hrišćanske crkve i koje u svom sastavu mogu imati jednu ili više autonomnih crkava.

Svakom autokefalnom crkvom upravlja sinod episkopa, osim u slučajevima kada postoji problem ili tema koji prevazilaze pomesnu crkvu (recimo, pitanje dogme) kada svaka pojedinačna crkva šalje predstavnike na širi sinod (koji, ako je dovoljno širok, može biti tretiran kao vaseljenski, mada se to nije desilo u pravoslavnom svetu od 787. godine).

Da se vratimo na ono što smo u uvodu podebljali: to da se međusobno priznaju za pravoslavne. Šta to znači i kako se to ustanovljava? Nečim što se naziva opšte liturgijsko opštenje, a što je zapravo jednostavno pominjanje imena poglavara svake pojedinačne Crkve od strane drugog poglavara.

Pravoslavna katoličanska crkva nema ljudskog poglavara kao takvog (Hrist je glava Crkve, a Crkva je telo Hristovo), i svi poglavari petnaest autokefalnih crkava su jednaki u vlasti, nijedan nema prevlast nad drugim. Drugim rečima, Pravoslavna crkva je decentralizovana, sinodski sistem je kanonski ustanovljen i u tome se razlikuje od Katoličke crkve. Nisu, međutim, svi jednaki u časti i važnosti, pa je tako uvek na prvom mestu carigradski patrijarh.

Vaseljenski patrijarh Vartolomej i srpski patrijarh Irinej. Foto: Tanjug/HINA/DENIS CERIC Vaseljenski patrijarh Vartolomej i srpski patrijarh Irinej. Foto: Tanjug/HINA/DENIS CERIC

Rim je nekada bio prvi među jednakima dok nije došlo do Velike šizme pre hiljadu godina, kada je na njegovo mestu uleteo Konstantinopolj koji je praktično od samog osnivanja sopstvene patrijaršije stremio ka tome da postane "Rim umesta Rima", budući da je kolokvijalno nazivan "Novi Rim". Sporenje oko toga kakav je zapravo položaj pape rimskom bio u prvom milenijumu Crkve, i dalje traje i veoma ga je teško ustanoviti: da li je bio samo prvi u časti kako tvrdi pravoslavni Istok, da li je bio prvi i u vlasti kako tvrdi latinski Zapad, da li je bio nešto između?

Nije sad to važno, važno je da tokom liturgije poglavar svake pomesne crkve čita imena poglavara drugih crkava sa kojima je njegova crkva u punom liturgijskom opštenju. To je od velike važnosti za sabornost (grč. katoličanstvo) Crkve, i ko se ne pominje nije uopšte ni deo Crkve (papa rimski se ne pominje i stoga nije deo Crkve). To se zove diptih i dobilo je ime po tome što se spisak nekada čitao sa dve spojene voštane ploče koje su mogle da se sklapaju, odnosno sa diptiha. To se više ne radi preko diptiha od voštanih ploča, ali je pojam diptih ostao metonim za ovaj spisak kao takav.

Uglavnom, raspored tih poglavara je identičan, ili bi trebao da bude, i crkve su jasno poređane po važnosti i po časti. Carigradska patrijaršija, kao i većina drugih pomesnih crkava, ima sledeći raspored:

Božićni praznici u Vatikanu. Foto: Tanjug/AP Božićni praznici u Vatikanu. Foto: Tanjug/AP

1. Carigradska patrijaršija

2. Aleksandrijska patrijaršija

3. Antiohijska patrijaršija

4. Jerusalimska patrijaršija

Raspored ove četiri drevne i najstarije patrijaršije i njihova pozicija na samom vrhu diptiha je fiksirana i ne menja se. Kao što rekosmo, tokom prvih hiljadu godina Rimska je crkva bila na prvom mestu dok Carigradska patrijaršija nije ni postojala (utemeljena je tek u IV veku, najkasnije od svih drevnih patrijaršija); u drugoj polovini prvog milenijuma ustalio se za taj sistem naziv pentarhija, "petovlašće", pošto je bilo pet patrijaraha.

Carigradska patrijaršija zatim po važnosti i časti mlađe patrijaršije ređa ovako:

Patrijarh moskovski i cele Rusije tokom liturgije. Printskrin: Youtube/RT Patrijarh moskovski i cele Rusije tokom liturgije. Printskrin: Youtube/RT

5. Ruska pravoslavna crkva (osnovana 1448.)

6. Srpska pravoslavna crkva (osnovana 1219.)

7. Rumunska pravoslavna crkva

8. Bugarska pravoslavna crkva (osnovana 870.)

9. Gruzijska pravoslavna i apostolska crkva (osnovana 486.)

Nakon toga slede autokefalne arhiepiskopije:

10. Kiparska pravoslavna crkva (osnovana 431.)

11. Grčka pravoslavna crkva

12. Albanska pravoslavna crkva

13. Poljska pravoslavna crkva

14. Pravoslavna crkva čeških zemalja i Slovačke

15. Pravoslavna crkva u Americi

Foto: Tanjug/Oksana Toskić Foto: Tanjug/Oksana Toskić

Ruska crkva međutim ima nešto drugačiji raspored mlađih patrijaršija. Dok je Srpska crkva na 6. mestu što se Carigrada tiče, što se tiče Moskve je na 7. mestu, pa je njihov raspored ovakav:

5. Ruska pravoslavna crkva

6. Gruzijska pravoslavna i apostolska crkva

7. Srpska pravoslavna crkva

8. Rumunska pravoslavna crkva

9. Bugarska pravoslavna crkva

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Marijana Bakov

    5. februar 2017 | 19:35

    Prelep tekst,dajte sto vise ovakvih tekstova.Od svih nabrojanih crkava Poljska pravoslavna crkva je najvise privrzena nasoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi.Dosta njihovih svestenika se skolovano kod nas,slave nas Vidovdan i Savin dan.Cak se i liturgija sluzi na Srpskom u cast naseg svetog Save.

  • Heh

    5. februar 2017 | 18:48

    Prije 100 godina CRNOGORSKA crkva je bolje bila rangirana od srpske i mnogih većih. A sada nije ni priznata

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA