INFARKT, TOPLOTNI UDAR, SUNČANICA: Paklene vrućine mogu čak i da nas ubiju! A evo šta da radite ako vam pozli!

Svi smo srećni što je napolju napokon lepo vreme. Međutim, ni velike vrućine nisu dobre za naše zdravlje. Evo šta sve, ako ne pazimo, može da nas snađe i šta možemo da radimo ako se nekome ili nama samima napolju sloši

  • 5

Za većinu ljudi, leto je omiljeno godišnje doba. Ali, često se zanemaruje opasnost koja proizlazi iz dugih i ekstremno toplih letnjih dana, kakvi se najavljuju za jun, jul i avgust. Prema globalnoj statistici, više ljudi svake godine umre od posledica vrućine, nego na primer od tornada, poplava i drugih elementarnih nepogoda.

Šta vam je gore: kad je napolju hladno ili vrućina? A evo šta je opasnije!

ZBOG VRUĆINE OD 48 STEPENI: Umrlo 2.330 ljudi

Vrućine u Indiji odnele preko 2.000 života (FOTO) (VIDEO)

Problem se javlja jer se simptomi uočavaju prekasno, a mogli su se sprečiti odlaskom u hlad, pijenjem vode ili držanjem hlada. Najugroženiji su deca, stariji ljudi i hronični bolesnici, koji se ne bi smeli da se izlažu direktnom suncu.

BIĆE EKSTREMNO VRELO LETO: U julu i avgustu stižu paklene vrućine!

Foto: Tanjug Foto: Tanjug

Evo kako sve može vrućina da nam naudi:

Toplotna iscrpljenost

Ovo je prva faza uticaja vrućine na organizam, posebno nakon dužeg vremena izlaganja direktnom suncu. Karakterišu je bolovi u mišićima, grčevi u želucu, rukama i nogama, osećaj slabosti i znojenje. Kako biste sprečili da se iscrpljenost razvije u gore stanje, prekinite telesnu aktivnost, otiđite u rashlađen prostor i pijte tečnost.

Foto: AP Foto: AP

Rashladite auto koji je stajao na suncu za samo 10 sekundi. Evo i kako! (VIDEO)

Toplotni udar

Ovo je druga faza iscrpljenosti vrućinom, a može biti opasna i po životu. Do nje dolazi usled kombinacije faktora: pada pritiska, dehidracije, promene na krvnim sudovima i u radu srca. Simptomi su bledilo i znojenje, ubrzani otkucaji srca, slabost, podrhtavanje mišića, vrtoglavica, glavobolja, povraćanje i nesvijest. Hitno treba premestiti bolesnika u hladan prostor, skinuti mu odeću, natopiti kožu vodom, poleći ga, osloboditi disajne puteve i nazvati lekara.

Foto-ilustracija: Profimedia Foto-ilustracija: Profimedia

Pad šećera

Oboleli od šećerne bolesti imaju veći rizik od uticaja sunca na nivo šećera u krvi. Uzrok tome je njihova smanjena mogućnost znojenja, koja utiče i na druge procese u telu. Samim time se kod njih brže javlja dehidracija i velike oscilacije u nivoima šećera. Simptomi poput drhtavice, ubledelosti i osećaja slabosti znak su upozorenja, posebno ako su rezultat neredovnih obroka. Hitno izmerite nivo šećera u krvi, pojedite nešto i sklonite se sa vrućine.

Foto-ilustracija: Profimedia Foto-ilustracija: Profimedia

Dehidracija

Voda čini više od 70 odsto ljudskog tela, a već kod malih gubitaka javljaju se problemi. U letnjim mesecima je pojačana zbog znojenja. Blaga dehidracija se definiše kao gubitak od jedan do dva odsto ukupne tečnosti, kod umerene je taj gubitak pet posto, a kod teške čak 10 posto. Simptomi su glavobolja, suva koža i usne, povećana telesna temperatura, ubrzani otkucaji srca i mučnina. Jedina prevencija je uzimanje velikih doza tečnost, a najvažnije vode - u letnjim mesecima, oko 2,5 l na dan, pa čak i više usled fizičkih aktivnosti.

Foto: Profimedia/Alamy Foto: Profimedia/Alamy

Pad krvnog pritiska

S povećanjem vlažnosti vazduha i porastom temperatura dolazi do naglog proširenja krvnih sudova. Bilo da je reč o zdravim ljudima ili bolesnicima, pad krvnog pritiska svojstven je svima, a naročito opasan za ljude sa slabim srcem, ali i obolele od hipertenzije koji već uzimaju lekove za snižavanje pritiska. Simptomi su zamagljen vid, teška vrtoglavica, preskakanje srca, stalan osećaj žeđi, nesvestica i kratak dah. Prevencija su redovni obroci s većom količinom soli, sklanjanje sa jakog sunca i uzimanje dovoljno tečnosti.

Foto-ilustracija: Profimedia Foto-ilustracija: Profimedia

Sunčanica

Takođe je jedan od oblika toplotnog udara, nastaje kao rezultat direktnom izlaganju suncu glave i potiljka, a ne samoj vrućini. Simptomi su joj povišena telesna temperatura, crvena koža lica, ubrzani rad srca i kratak i ubrzani dah. U lakšim slučajevima javlja se glavobolja, problemi sa vidom, vrtoglavica i pospanost, a u težim, proširenje zenica i gubitak svesti. Prva pomoć su hladni oblozi, puno tečnosti i potpuni mrak, a ako dođe do nesvesti treba pričekati hitnu pomoć i obolelog postaviti da leži na boku.

(Telegraf.rs / 24sata)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Saki

    9. jun 2015 | 15:30

    A,mi koji radimo kod ovih nasih robovlasnika??Kako ja da stanem sa poslom i odem u hlad??Dodjite u novu pazovu da vidite sta su robovi!!Reci cu samo Cvrca!!!

  • Igor N.

    10. jun 2015 | 11:27

    Tako zamalo i meni da se desi!

  • Aleksandar

    10. jun 2015 | 14:49

    Koja uzasna stomacina na prvoj slici

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA