≫ 

Partizan bi danas bio prvak Evrope, da nije bilo nefudbalskih razloga: "Bebe" su bile jače od Reala 1966. godine (VIDEO)

Na stadionu “Hejsel” u Briselu, crno-beli su pre 52 godine igrali finale Kupa evropskih šampiona, u kome su zbog nefudbalskih stvari poraženi od Reala iz Madrida

  • 61
Finale Kupa Evropskih šampiona između Reala i Partizana; Foto: partizan.rs

Oni su i dan danas Partizanov "gvozdeni puk", generacija koja se pamti i pamtiće se doveka. Zlatnim slovima su pre tačno 52 godine ispisali istoriju kluba iz Humske, iako su zastali na poslednjem koraku pred madridskim "Kraljevićima" i propustili priliku da dokažu ono što je i tada cela fudbalska Evropa znala – da im nema premca.

Pretpostavljate da je reč o "Partizanovim bebama", generaciji koja je na današnji dan, 11. maja 1966. godine, na briselskom stadionu “Hejsel”, pred 46.000 gledalaca, odigrala čuveno finale Kupa evropskih šampiona i bila nadomak podviga, ali je Real iz Madrida, posle preokreta, na kraju ipak slavio sa 2:1.

Fudbaleri Reala sa peharom šampiona Evrope posle pobede nad Partizanom u finalu 1996. godine; Foto: Guliver/Keystone/Hulton Archive/Getty Images

PARTIZAN – REAL MADRID 1:2 (0:0)

Brisel, 11. maj 1966. godine.

Stadion: “Hejsel”.

Gledalaca: 46.575.

Strelci: 1:0 Vasović u 54, 1:1 Amansio u 70, 1:2 Serena u 75. minutu.

PARTIZAN: Šoškić, Jusufi, Mihajlović, Bečejac, Rašović, Vasović, Bajić, Kovačević, Hasanagić, Galić, Primajer

REAL MADRID: Arakvistan, Paćin, Sančiz, Piri, De Filipe, Zoko, Serena, Amansio, Groso, Velaskez, Hento

Poraz od Reala ostavio je generacijama navijača crno-belih da žale i traže objektivne razloge zbog kojih se crno-beli nisu okitili titulom prvaka Evrope. A, oni nikako nisu bili posledica slabijeg kvaliteta Parizanovog tima u odnosu na madridski, štaviše, crno-beli su imali bolje igrače u tom momentu!

Niti su bili plod slabe taktike trenera Abdulaha Gegića, koji je “bebe” oformio po ideji Stjepana Bobeka, već isključivo refleksija loših međuljudskih odnosa van terena. Pre svega na relaciji Uprava – igrači, a ni u samom timu nisu cvetale ruže”, nije bilo zajedništva, nego se gledao isključivo lični interes, što je pred tako važne utakmice – pogubno.

O tome je za života govorio jedan od aktera velikog finala, legendarni Blagoje Paunović, otkrivši šta se sve dešavalo u danima pred i po dolasku u Brisel.

Blagoje Paunović; Foto: MNPress

- Išao sam u Brisel, klub je vodio nekoliko nas, koji smo bili na pragu prvog tima. Sećam se da smo gledali meč sa tribina i bilo je zaista teško preživeti te događaje. Bilo je sukoba između igrača pre utakmice, ko će koga da prevari, a sve zbog nekih sitnih para – rezignirao je prepričavao Punović.

- Mislio sam tada u sebi: daj bre da budemo prvaci Evrope, lova će da dođe svakako. Na finale je dolazio kako je ko hteo, jedna grupa igrača avionom, neki kolima, oni treći, pak, za svoj groš. Pred utakmicu smo gledali kako su se neki od fudbalera fizički sukobili u restoranu, na večeri. Mi mlađi smo drhtali, uplašeno gledajući sav taj haos.

Partizanove bebe, legendarna generacija iz 1966; Foto: Partizan.rs

Ništa bolje nije bilo ni u odnosima sa Upravom, tvrdio je Blagoje Paunović.

- Uprava je još pre finala počela da rasprodaje fudbalere i sve je ličilo na opšti vašar. Nije jednostavno bilo nikoga da zavede red. Mnogo godina kasnije, imali smo Nenada Bjekovića u sportskom sektoru, a baš tada nam je nedostajao jedan takav čovek. Neko ko je umeo da napravi štimung među igračima – sa setom se sećao Paunović.

I tako raslojena ekipa Partizana je u finalu, u većem delu meča, bila bolji tim od Reala. Crno-beli su poveli golom Velibora Vasovića u 54. minutu, ali su vođstvo držali samo 15-tak minuta.

Legendarni Velibor Vasović, strelac gola za Partizan u finalu protiv Reala; Foto: MNPress

Tada su u roku od pet minuta Amansio i Serena režirali preokret i doneli “Kraljevićima” evropsku krunu, za kojom se i dan danas žali u Humskoj, jer je bila na dohvat ruke. A takav uspeh bi verovatno značajno promenio i istoriju kluba iz Humske, sve ono što se dešavalo u post festumu velikog finala u Briselu.

Ne treba zaboraviti da je Partizan do finala odigrao još nekoliko izuzetnih utakmica, protiv tadašnjih velikih evropskih timova. Tako su redom “padali” francuski Nant (2:0, 2:2), nemački Verder iz Bremena (3:1, 0:1), Sparta iz Praga (1:4, 5:0), na kraju i engleski velikan Mančester junajted (2:0, 0:1).

Bez obzira, ekipa koju su činili Šoškić, Jusufi, Mihajlović, Bečejac, Rašović, Vasović, Bajić, Kovačević, Hasanagić, Galić i Primajer – postala je besmrtna...

DA SE NE ZABORAVI ŠTA JE BILO DECENIJU RANIJE

Moramo da napomenemo još jedan bitan podatak, koji mlađi naraštaji možda ne znaju, a oni stariji Partizanovci sigurno znaju i diče se time: Partizan je tim, koji je 4. septembra 1955. godine odigrao prvi meč u Kupu evropskih šampiona, preteči današnje Ligi šampiona.

Ideju o elitnom takmičenju je pokrenuo ugledni francuski dnevnik “L Ekip”, iziritiran napisima u britanskim medijima da Englezi imaju najbolji tim na svetu – Vulverhempton. Pomenuti tim je u tom periodu odigrao nekoliko jakih prijateljskih mečeva sa Honvedom (koga su predvodili Ferenc Puškaš, Kočiš, Cibor...), Spartakom iz Moskve, Vijenom iz Beča, koje je pobedio, pa su mediji na Ostrvu počeli sa neumerenim hvalospevima.

“L Ekip” je onda došao na ideju da pokrene međunarodno takmičenje, a podršku je dobio u našem nekadašnjem listu “Sportu”, koji je dodeljivao pehar najboljem strelcu, italijanskoj “Gazeti delo Sport”, španskim listovima “Marka” i “ El Mundo Deportivo”, te porugalskoj “A Boli”.

Dogovoreno je da učestvuje od 14 do 16 ekipa i da sve budu šampioni svojih zemalja. Te godine, Partizan je bio izuzetak jer je bio peti na tabeli, a prvi je bio Hajduk iz Splita. Ali je procenjeno su crno-beli jedan od najboljih timova u Evropi i da je poželjnije da se oni takmiče u tako prestižnom takmičenju.

Partizan je u istorijskom prvom meču remizirao sa Sportingom iz Lisabona - 3:3, a u revanšu, 12. oktobra 1955, crno-beli su pregazili portugalski klub sa 5:2, na stadionu JNA, pred 25.000 gledalaca. Stigli su te godine do četvrtfinala, gde ih je eliminisao Real iz Madrida. Tako se pisala istorija...

"HEJSEL" DONEO I VEĆU TRAGEDIJU

Kada već “otvaramo albume” iz prošlosti, red je da se prisetimo i tragičnog događaja, koji se odigrao upravo na stadionu “Hejsel” u Briselu, 19 godina posle finala Kupa evropskih šampiona između Partizana i Reala. Bio je to 29. maj 1985. godine, UEFA je ponovo odredila da se finale pomenutog takmičenja igra na istom zdanju, ne sluteći do kakve nesreće će doći.

U završnom meču su se sastali italijanski Juventus i engleski Liverpul, čiji navijači su, poznati po izazivanju nereda u to vreme, probili zaštitnu ogradu i sabili Italijane u deo tribine, gde se srušio zid od tri metra. Nastradalo je ukupno 39 ljudi, a još 600 njih je povređeno u obračunima kamenicama, noževima, stampedu i sveopštem haosu, koji je uživo prenošen na televiziji.

Posle toga su Englezi dobili višegodišnju suspenziju u evropskim takmičenjima, a predsednica britanske Vlade – Margaret Tačer, poznatija kao “Čelična dama”, uvela je zakone, zbog kojih su britanski huligani i dan danas u “mišjoj rupi”.

VIDEO: Tajni signali očima Saše Ilića pre nego što je zatresao mrežu Čukaričkog

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • GP

    11. maj 2018 | 12:29

    Tada nije bilo ni izmena, vec koji pocinju ti i zavrsavaju utakmicu, osim ako neko dobije crveni karton sto je bio jos jedan od hendikepa za Partizan posto je Galic (nespreman) pusten iz JNA da igra utakmicu. Partizan i jeste tada bio ubedljivo najbolji u Evropi sto su mnogi i priznavali. To je bio fudabal, a ne ona lutrija u Bariju.

  • Marko

    11. maj 2018 | 09:32

    Zato su ostali mali partizan 😂😂😂

  • Lazarinho

    11. maj 2018 | 09:51

    Ne fudbalski razlog je taj da petoplasirana ekipa igra ligu sampiona mislim stvarno sta je radila ekipa sa prvog mesta

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA