OVO JE NAJVEĆA TAJNA SRBIJE: Spomenik KNEZU MIHAILU napravio je ITALIJAN, sa STRAŠNOM GREŠKOM zbog koje se i UBIO (FOTO)

Kada je upriličeno otvaranje spomenika knezu Mihailu na Trgu republike 1882. godine na osudi ondašnje javnosti našao se vajar Enriko Paci koji je konjanika prikazao gologlavog, bez kape. To se kosilo sa pravilima tog perioda jer je izlazak na ulicu podrazumevao nošenje šešira, kape, cilindra, a prema pojedinim teorijama zavere italijanski umetnik se zbog toga ubio

  • 48

Spomenik knezu Mihailu simbol je Beograda, ali i Srbije i gotovo da nema prolaznika koji je prošao kroz glavni grad naše zemlje, a da se nije slikao pored ovog zdanja. Ipak za ovaj srpski simbole vezane su mnoge mračne tajne, pa čak i jedno samoubistvo. Telegraf.rs vam otkriva šta sve krije spomenik koji u žargonu mnogi ljudi zovu "KOD KONJA"!

SLIKA KOJA JE RASPAMETILA SRBE ŠIROM SVETA: Neverovatan prizor kneza Mihaila će vas ostaviti bez reči! (FOTO) (VIDEO)

DA VAS UHVATI JEZA: Ovo je odelo u kojem je ubijen Mihailo Obrenović! (FOTO) (VIDEO)

Čuveni spomenik knezu Mihailu Obrenoviću nalazi se na najpoznatijem beogradskom trgu - Trgu Republike, a okružuju ga Narodno pozorište, Narodni muzej i druge znamenitosti.

Srbi šetaju njegovom ulicom, nalaze se kod KONJA, ZAKLINJU se u njega, a ne znaju kada mu je rođendan! (VIDEO)

Foto: Wikipedia Foto: Wikipedia

Odmah posle pogibije kneza Mihaila Obrenovića, 29. maja 1868. godine, raspisan je prvi konkurs za izradu kneževog spomenika. U pronalaženje najboljeg vajara uključio se i prvi srpski litograf Anastas Jovanović. Njegovim posredstvom, u novembru 1873. godine, iz Firence u Beograd dolazi italijanski vajar Enriko Paci.

OVO JE NAJBLUDNIJI SRPSKI VLADAR: Menjao je žene kao čarape, imao SEKS sa svojom sestrom, hteo da ženi sestričinu!

Enriko Paci ušao je u legendu na čudna, tipično „beogradska“ vrata. Mada danas malo ko zna za ime ovog čoveka. On je bio uvaženi vajar tog doba i napravio je spomenik knezu Mihailu 1882. godine, koji je i danas jedno od najvažnijih obeležja srpskog glavnog grada.

Foto: Wikipedia Foto: Wikipedia

ŽENE, KARAĐORĐEVIĆI I ZAPAD SU MU DOŠLI GLAVE: Ovako su Srbi ISKASAPILI vladara koji ih je vodio u EVROPU! (FOTO) (VIDEO)

Ovaj poznati vajar rođen je u Firenci 1819. godine. Enriko Paci bio je učenik čuvenih vajara Sartija i Đovanija Diprea. Predstavnik je italijanskog verizma. Cilj ovog umetničkog pravca je da prikaže život onakav kakav je, sa svim njegovim lepim i ružnim stranama. Paci se proslavio spomenikom italijanskom piscu Danteu. Spomenik Danteu podignut je 1865.godine, ispred firentinske crkve Santa Kroče.

Projekat za spomenik knezu Mihailu, koji je izradio Enriko Paci, bio je novost u Srbiji tog doba. Paci je inspiraciju našao u Firenci posmatrajući dva konjanička spomenika Ferdinandu Medičiju. Stav konja i položaj kneževe figure Paci je preneo upravo sa ova dva spomenika.

Kafana Kafana "Dardaneli" iza spomenika Knezu Mihailu na današnjem Trgu republike. Umesto kafane tu je danas Narodni muzej. Foto: Wikimedia Commons/Mladifilozof

Kada ga je ondašnja varoš beogradska angažovala da napravi spomenik ubijenom knezu, udešen je i dogovor gde će konjanik i knez biti postavljeni, kao i na koji način će konjanik dominirati centralnim gradskim trgom, ispred Narodnog pozorišta.

Tokom 1873. godine vajar je prvo izradio model kneževe biste. Bista je urađena u kamenu a potom izlivena u livnici u Firenci. Kopija ove kneževe biste danas se nalazi u Narodnom muzeju u Kragujevcu. Rad na maketi celog spomenika Paci je započeo 1874. godine i tada je boravio u Beogradu skoro godinu dana. Za vreme svog boravka u Srbiji vajar se najviše družio sa Anastasom Jovanovićem. Uvažavajući Jovanovićevu porodicu, vajar je iste godine uradio i mermerno poprsje Anastasove kćerke Katarine Jovanović. Čuva se u Muzeju grada Beograda. Bila je to jedna od prvih skulptura deteta u srpskoj umetnosti.

Ali Riza Paša, poslednji turski zapovednik Beogradske tvrđave, predaje ključeve Beograda knezu Mihailu. Foto: Wikipedia Ali Riza Paša, poslednji turski zapovednik Beogradske tvrđave, predaje ključeve Beograda knezu Mihailu. Foto: Wikipedia

Tokom svog boravka u Beogradu, Enriko Paci uobličava izgled kneževe konjaničke figure, kao i izgled reljefa za bronzani pijedastal. Po završetku pripremnih radova Paci je napustio Beograd i vratio se u Firencu, gde je nastavio rad na modelu. Zbog izbijanja rata posao je prekinut sve do 1878. godine, kada Kneževina Srbija stiče državnu nezavisnost. Spomenik je konačno odliven u Minhenu 1879, godine u radionici Ferdinanda fon Milera. Nacrat za kameni postament spomenika i bronzane ukrase na njemu dao je sin Anastasa Jovanovića, poznati arhitekta Konstantin Jovanović.

Ne lezi vraže, kako u Beogradu ništa ne može da prođe glatko, nije moglo ni ovo...

Foto: A.Nalbantjan Foto: A.Nalbantjan

Kada je upriličeno otvaranje spomenika, 1882. godine, na današnjem Trgu republike okupila se vaskolika beograska elita. Svi viđeni ljudi došli su da vide način na koji će se Beograd odužiti svom voljenom knezu, ali, tada je izbio i jedan nesvakidašnji skandal.

Otkrivanju spomenika prisustvovao je i Enriko Paci. Tim povodom vajar je od Kralja primio orden Viteza takovskog reda drugog stepena. Posle Pacijevog odlaska u Firencu, u Beogradu se dugo prepričavalo da je neko od prisutnih na otkrivanju spomenika zamerio vajaru to što je knez prikazan bez šapke. U to doba svaki vojskovođa na konju bio je obavezan da nosi šapku.

Foto: A.Nalbantjan Foto: A.Nalbantjan

Naime, konjanik (knez Mihailo) prikazan je gologlav, bez kape. U ono doba, svako je nosio šešir, kapu, cilindar... već u zavisnosti od statusa i doba dana, ali izlazak na ulicu bez ovog obaveznog dela garderobe prosto je smatran nekulturnim i neumesnim. A italijanski vajar se usudio da našeg kneza prikaže na takav način.

Ondašnja varoš bila je nemilosrdna kada su tračevi u pitanju. Već do večeri beogradske dame raspričale su kako je, od silne bruke, Paci počinio samoubistvo. Iako Beograđanke nisu imale sredstva za rasipanje abera poput mobilnih i bilo kakvih drugih telefona, ipak su pokazale svoju retoričku umešnost, jer se priča munjevito raširila gradom.

Istina je, kako to već u našoj stvarnosti biva, postojala na sasvim drugačiji način. Paciju je uredno isplaćen honorar i on je otišao nazad, u rodnu Italiju, gde je doživeo duboku starost, a Beograd i njegove stanovnike je do te mere zavoleo da je i sopstvenoj deci davao srpska imena.

Daljinac

(Telegraf.rs / Izvor: Večernje novosti)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Dag

    8. februar 2016 | 21:09

    Najveca tajna, je, pitanje:"Kako se ,ovaj spomenik,posle svega,ipak - sacuvao?"...

  • Alessandro

    8. februar 2016 | 21:23

    Dve stvari bih napomenuo: Prvo, taj neko iz mase ko je uzviknuo da konjanik nema kapu bi je neki decak posle cega je krenula sva ta prica o samoubistvu autora. Druga stvar je ta da iz postovanja prema knezu i uopste monarhiji nikada nisam upotrebio izraz kod konja vec iskljucivo se nalazim sa nekim ispred spomenika

  • milann

    8. februar 2016 | 19:42

    Nije tacno da se autor ubio, urbana legenda koja nema uporiste u faktima.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA