OPREZ: Ova opasna bolest svake godine ubije 36.000 Srba (FOTO)

Bolesti srca i krvnih sudova su ubica broj jedan u svetu. Prema podacima Instituta za javno zdravlje, u Srbiji svakoga sata, od kardiovaskularnih oboljenja umre šest osoba starosne dobi od 25 do 65 godina

  • 12

Podaci o smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u našoj zemlji su veoma zabrinjavajući. U proseku godišnje čak 36.000 ljudi doživi srčani ili moždani udar. Na pitanje zbog čega je statistika tako poražavajuća odgovarali su naši eminentni kardiolozi.

- U osnovi svakog infarkta nalazi se ateroskleroza ili zakrčenje krvnih sudova. Visok nivo homocisteina ima direktni toskičan efekat na krvne sudove. On oštećuje krvni sud i uzrokuje pogoršanje procesa ateroskleroze. Višak lošeg holesterola se lepi na oštećenom mestu i vremnom dovodi do suženja krvnog suda, stvarajući podlogu na kojoj se lako formira krvni ugrušak. Kada se krvni sud zapuši, protok krvi se zaustavlja, pa zona srčanog mišića ostaje bez hranjivih sastojaka i kiseonika, usled čega se mišićna masa oštećuje. Tako nastaje infarkt. - ističe dr Čizmović Mileković, načelnica odeljenja intenzivnog lečenja i nege, Klinike za internu medicinu.

Ilustracija: Profimedia

Zbog čega je statistika ovako poražavajuća?

Pravilna ishrana i unos odgovarajućih vitamina su izuzetno važni jer, ako izostanu, srce i krvni sudovi ne dobijaju dovoljno energije. Zbog toga vremenom dolazi do propadanja krvnih sudova i slabljenja srca. Pušenje, povišen holesterol, stres, visok nivo homocisteina i mnogi drugi faktori dodatno jačaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, kaže dr Vojkan Čvorović, specijalista kardiologije.

Foto: Profimedia, Sciencephoto RM

Šta se savetuje ovakvim pacijentima?

Kardiolog dr Čizmović Mileković kaže da se pacijentima se kao terapija obavezno prepisuju aspirini (preparati acetilsalicilne kiseline) kako bi se sprečilo zgrušavanje krvi i začepljenje krvnih sudova. Acetilsalicilna kiselina zauzima osnovno mesto i predstavlja kamen temeljac primarne i sekundarne prevencije kod kardiovaskularnih bolesti.

Uprkos neospornoj koristi od njene upotrebe, studije su pokazale da 28% pacijenata ne reaguje adekvatno na terapiju aspirinom, čime se povećava opasnost za nastanak moždanog i srčanog udara. Nažalost, ovi pacijenti obično saznaju da aspirin nema očekivani efekat tek kada dožive srčani ili moždani udar.

Foto-ilustracija: Profimedia/Alexandre Jacques

Kako rešiti ovaj problem?

Svim svojim pacijentima koji koriste aspirin, odnosno preparate acetilsalicilne kiseline, preporučujem da uz svaki aspirin, obavezno uzmu Cardiovitamin®, ističe dr Čvorović. U pitanju je jedinstven preparat, jer sadrži sve potrebne vitamine i jedini aktivni oblik folne kiseline koji snižava nivo homocisteina u krvi. Vraćanjem homocisteina u normalu, sprečavaju se oštećenja krvnih sudova i smanjuje rizik za nastanak srčanog i moždanog udara.

Posebno se preporučuje u kombinaciji sa preparatima acetilsalicilne kiseline, jer zajedničkim delovanjem pomažu optimalno antiagregaciono dejstvo i čuvaju krvne sudove od oštećenja.

Pogledajte šta prof dr Zorana Vasiljević, profesor interne medicine-kardiolog kaže na tu temu i kako možemo sprečiti moždani udar.

(Telegraf.rs/ PR)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Lipicaner

    3. april 2018 | 10:59

    Ja bih volio da me hoce ova bolest ubiti. Samo karci da me zaobidje...

  • Andrija

    3. april 2018 | 10:52

    Preventivni pregledi kod izabranog lekara puno znace.Merenje krvnog pritiska i EKG.Posle 45 god svi trebaju da piju aspirin protekt 100.

  • Vernik

    3. april 2018 | 14:32

    Mene ovo boli bas tu vec mesec dana imam 36 godima izmerim pritisak sve je ok ali bola ima povremeno dva puta u toku dana

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA