Da li smem da večeram posle 18 sati ako hoću da smršam?

Onaj ko mnogo jede, dobiće na težini bez obzira u koje vreme dana jede, a to se dešava zbog nesrazmernog unosa i trošenja energije

  • 1

Verovatno je većina vas čula da ne treba jesti posle 18 sati, a za tumačenje tog pravila postoji mnogo različitih objašnjenja, a jedno od glavnih govori da se sva hrana koju jedete posle 18 sati pretvara u masti. Ono o čemu mnogi ne razmišljaju kada govore o tom pravilu je to da većina ljudi završava svoj posao ili tek dolazi kući u 18 sati.

Da li ste ikad čuli za bolju? Sladoled dijeta topi salo kao tanak led

Da li to znači da bi svi trebalo da izbace svoj ručak ili večeru da bi imali ravan stomak?

Naučnici objašnjavaju kada treba, a kada ne treba jesti noću. Kako stvari stoje, večera nije uvek štetna, a u svakom slučaju je mnogo bolje zaspati sit nego gladan, jer praznog stomaka nećete moći da zaspite.

Na gojenje utiče broj unetih kalorija, a ne vreme u koje su one unete u organizam Foto: Pixabay.com

Veza između kasnih večera i viška kilograma

Niko ne zna odakle tačno potiče mišljenje da se hrana koja se unosi u organizam nakon 18 sati pretvara u mast. Čak i nakon istraživanja o ovoj temi, rezultati i dalje izgledaju kontroverzni. Na primer, u jednom od eksperimenata, grupa zdravih muškaraca je prestala da jede hranu od 19 h do 6h. Svaki od ispitanika je izgubio oko 450 grama u roku od 2 nedelje. Nakon toga, učesnici su se vratili na svoje uobičajene kasne večere i opet su vratili prethodnu težinu.

U drugom eksperimentu, 1 grupa ispitanika je konzumirala najviše kalorija tokom večere, a druga tokom ručka. Prva grupa je pokazala bolje rezultate.

Pa zašto se onda gojimo?

Jedna stvar je jasna, hrana koja se jede uveče se ne pretvara u masnoću. Osoba koja jede mnogo, a malo se kreće, će dobiti na težini bez obzira u koje vreme dana jede. To se dešava jer te osobe unose više energije nego što je troše. To znači da na gojenje utiče broj unetih kalorija, a ne vreme u koje su one unete u organizam. Ljudi koji su navikli da jedu uveče, konzumiraju više hrane tokom dana, od onih koji ranije odlaze u krevet i time ograničavaju unos hrane pre spavanja.

Hrana koja se jede uveče se ne pretvara u masnoću Foto: Pixabay.com

Naučnici sa Univerziteta Nortvestern, SAD su sproveli eksperiment sa dve grupe ljudi. Učesnici prve grupe su išli u krevet u ponoć, a ustajali su u 8 ujutro, dok se druga grupa sastojala od "noćnih sova". Prva grupa je unosila više kalorija tokom dana, a jela je i dosta voća i povrća, dok su učesnici iz druge grupe jeli više brze hrane.

Tokom drugog eksperimenta, ispitanici su držali posebnan režim ishrane tokom dana, ali su u večernjim satima mogli da jedu čokoladu iz automata. Oni koji su koristili ovu "čokoladnu" opciju dobijali su na težini. To je verovatno razlog zbog koga se pojavljuje pravilo o jedenju nakon 18 sati. Ljudi koji kasnije jesu imaju sklonost ka unosu većeg broja kalorija. 

Veče je vreme kada je priprema hrane teži zadatak, zato se većina ljudi odlučuje za nezdrave opcije. Ljudi dolaze sa posla gladni i umorni, pa kuvaju na brzaka. Jedna od najpopularnijih aktivnosti tokom kasne večere je gledanje TV serije, što često dovodi do povećanog unosa grickalica. Ako vam se kasno jede, verovatno ćete pre naručiti picu, nego što ćete jesti voće.

Čak i šala o gledanju u frižider na svakih 10 minuta služi kao indikator koji pokazuje da dosada zahteva da želite više da žvaćete. Naučnici tvrede da "noćne sove" koje ležu za jedan sat kasnije od onih koji ležu u uobičajeno vreme imaju više mogućnosti za prejedanje. To znači da imaju više vremena za hranu, veću šansu za promenu hormona apetita i neophodnost održavanja energije usled nedostatka sna.

Osobe koje kasno idu na spavanje imaju više vremena za hranu i veću šansu za promenu hormona apetita Foto: Pixabay.com

Da li se hrana vari noću?

Naravno, organizam vari hranu noću! Naš digestivni trakt ne prekida rad tokom spavanja, bilo da je to noćni ili dnevni san. Mnogi lekari kažu kažu da se metabolizam osoba prirodno usporava noću. Međutim, istraživanja su pokazala da su ove promene u brzini metabolizma noću neznatne.

Hrana i kvalitet spavanja

Hrana koju jedemo utiče na kvalitet našeg sna. Istraživanje je pokazalo da zasićene masti (životinjskog porekla) sprečavaju čoveka da zaspi i čini ga više nemirnim. Ostali faktori kao što su alkohol, kofein i šećer , takođe, negativno utiču na kvalitet spavanja.

Poremećaji spavanja se mogu razviti zbog prejedanja, dok nedostatak sna treba nadoknaditi energijom koja se dobija od hrane tokom dana. Nedostatak spavanja utiče na podložnost stimulansima u ishrani ili jednostavno, postaje teže da osoba odbije drugo parče torte posle ručka ili kolačiće pre odlaska na spavanje.

Istraživanje je pokazalo da zasićene masti sprečavaju čoveka da zaspi i čini ga više nemirnim Foto: Pixabay.com

Ako idem kasno na spavanje, da li mogu da jedem posle šest?

Možete jesti posle 18 sati ako ne odete u krevet do 20 sati. Ako imate višak kilaže, računajte ukupnu potrošnju kalorija tokom dana. Ako ste primetili da jedete puno pre spavanja, pokušajte da smanjite pocije.

Kasno večeranje se može povezati sa emotivnim problemima, jer se kompulsivno prejedanje i nagon za žvakanjem javljaju kako bi blokirali anksioznost ili osećaj krivice.

Večernje preterivanje može biti navika koja se pojavljuje zbog dosade ili nedostatka aktivnosti. Sve što treba da učinite je da prestanete da grickate bez razmišljanja. Onda ćete moći da imate više kontrole nad rasporedom svojih obroka.

Večernje preterivanje u hrani može biti navika koja se pojavljuje zbog dosade ili nedostatka aktivnosti Foto: Pixabay.com

(Telegraf.rs / Izvor: brightside.me)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA