I Bog stvori ženu: Zašto je najveća svetska filozofkinja govorila da je Brižit Bardo lokomotiva istorije žena

E. T.
E. T.    
Čitanje: oko 2 min.
  • 0

Svetska kinematografija i kultura oplakuju gubitak Bridžit Bardo, legendarne francuske glumice koja je preminula danas u 91. godini.

Bardo, poznata po nadimku "BB", postala je simbol seksualne revolucije pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka, a njen uticaj na poimanje ženske slobode i erotike ostao je neizbrisiv.

Povodom njene smrti, vredno je podsetiti se eseja čuvene filozofkinje i feministkinje Simon de Bovoar, objavljenog 1959. godine pod naslovom "Bridžit Bardo i Lolita sindrom".

Esej, prvobitno objavljen u američkom magazinu Esquire, a kasnije preveden i proširen u knjigu, predstavlja duboku analizu fenomena Bridžit Bardo.

De Bovoar, autorka kapitalnog dela "Drugi pol" iz 1949. godine, vidi u Bardovoj ne samo seks-simbol, već i "lokomotivu istorije žena".

Bardo, sa svojim dečjim izrazom lica, razbarušenom kosom i prirodnom senzualnošću, oličava novi arhetip žene - dete-ženu, sličnu Loliti iz romana Vladimira Nabokova.

"U njoj se spaja dečja nevinost sa izrazito ženskim oblicima", pisala je De Bovoar, ističući da Bardo nije ni perverzna ni buntovna, već prirodna sila koja izaziva tradicionalnu moralnost. Glumica je, prema filozofkinji, opasna dok nije "ukroćena" od strane muškaraca, ali upravo u tome leži njena emancipatorska snaga. De Bovoar posebno hvali scenu mamba iz filma "I Bog stvori ženu" (1956) Rože Vadima, gde Bardo pleše sa bosim nogama, naglašavajući da bi "i svetac prodao dušu đavolu samo da je gleda kako pleše".

Bardo je postala globalni fenomen upravo tim filmom, koji je izazvao skandale zbog otvorene erotike, ali i doneo slobodu u prikazivanju ženske seksualnosti. De Bovoar primećuje ambivalenciju: Bardo je i objekat muškog pogleda i subjekt sopstvene slobode, što je čini pretečom modernog feminizma, iako sama glumica nikada nije bila aktivna u feminističkim pokretima.

U kasnijim godinama, Bardo se povukla iz filma sa samo 39 godina, posvetivši se borbi za prava životinja, ali i izazivajući kontroverze političkim stavovima. Ipak, esej Simon de Bovoar ostaje svedočenje o njenoj ulozi u promeni društvenih normi - od simbola "večne ženskosti" ka ženi koja živi slobodno, bez krivice.

De Bovoar završava esej nadom: "Nadam se da će sazreti, ali ne promeniti se." Bridžit Bardo je ostala veran sebi do kraja, ostavljajući neizbrisiv trag u istoriji kulture.

(Telegraf.rs)

Video: Napadnuta baka na Novom Beogradu: Napadač je ubo nožem pred unukom

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA