≫ 

Misteriozna pećina čiji su hodnici dugački 5.892 metra je definitivno najbolje skrivana tajna Srbije

Za nju nije čak znao ni Jovan Cvijić

  • 2
Bogovinska pećina

Foto: Wikipedia/Bubamara94

Potrebno je tek nešto više od 6 kilometara da skrenete sa magistralnog puta, koji povezuje Paraćin i Zaječar, da biste imali priliku da posetite jedinstvenu Bogovinsku pećinu u Srbiji, koja je do skoro smatrana i najdužom u našoj zemlji. Od Boljevca je deli tek oko 15 kilometara, a posebno je interesantno to što čuveni istraživač, Jovan Cvijić nije o njoj pisao.

Iako je obilazio taj kraj zarad istraživanja, pretpostavlja se da su meštani ljubomorno čuvali tajnu o postojanju Bogovinske pećine.

Zvanično pripada opštini Boljevac, a njen naziv se dovodi u vezu sa selom Bogovina, u čijem se ataru i nalazi.

Iako se dugo smatralo da je upravo Bogovinska pećina najduža u našoj zemlji, budući da su njeni hodnici dugi 5.842, prema podacima sa zvaničnog sajta ASAK – a (Akademsko speleološko–alpinistički klub), ipak je zvanično najduža u Srbiji Lazareva pećina, koja se nalazi u blizini borskog sela Zlot.

Dobro skrivana tajna meštana

 

Smeštena na samom obodu Kučajskih planina, Bogovinska pećina je tek oko 220 kilometara udaljena od Beograda. Do nje se može stići i automobilom, a od 2008. godine je počelo uređenje ove atrakcije za posete turista. 

Danas je moguće u bilo koje doba godine posetiti ovu pećinu, s tim što je u toku zime dozvoljeno obići je isključivo u pratnji speleologa i stručnih vodiča. Bogovinska pećina je otvorena za posete svakog dana u periodu od 08 do 18 časova, a cene ulaznica su, slobodno možemo reći, simbolične. Pojedinačne ulaznice za odrasle koštaju 300, a za decu 200 dinara. A ako je u pitanju grupa posetilaca, koja broji više od 10 ljudi, potrebno je platiti za jednu ulaznicu svega 250 dinara.

Bogovinska pećina

Foto: Wikipedia/Bubamara94

Dužina staze koja je dostupna za posete turista iznosi 540 metara. Ono što oduzima dah svakom posetiocu, izuzev stalaktita koji krase svod ove pećine ili stalagmita, koji se mogu videti u donjim delovima hodnika i dvorana, svakako je i Hajdučka dvorana. Izuzev nje, u pećini postoje još 3 dvorane, koje svakako mogu da joj pariraju po lepoti sigurno.

Tu su još i Dvorana kiklopa, Rudarska dvorana, koja je posvećena svim rudarima, zaposlenim u nekadašnjem Bogovinskom rudniku i Koncertna dvorana. Iako se nalazi pod zemljom, Koncertna dvorana se smatra odličnom lokacijom za organizaciju različitih kulturnih događaja, ali to nažalost još uvek nije zaživelo kao ideja.

Posebno je zanimljivo pomenuti da je Bogovinska pećina poznata po takozvanom Glavnom kanalu, odnosno po povremenom vodenom toku. Naime, specifičnost ove pećine je upravo taj vodeni tok, to jest povremeno vrelo, koje je aktivno sa vremena na vreme. Od njega je zaštićena glavna staza kroz pećinu, ali sasvim sigurno predstavlja posebnu atrakciju.

Bogovinska pećina

Foto: Wikipedia/Bubamara94

Inače je Bogovinska pećina okarakterisana kao Kulurno dobro III kategorije, a ulaz u nju se nalazi na 360 metara nadmorske visine.

Večna ljubav srpskog hajduka i njegove izabranice

 

Ako ste iole upoznati sa pričom o ljubavi između hajduk Veljka Petrovića i izabranice njegovog srca, čuvene Čučuk Stane, onda ćete verovatno biti oduševljeni Hajdučkom dvoranom u Bogovinskoj pećini, koja je upravo njihovoj ljubavi i posvećena.

U ovoj dvorani se nalazi desetak metara visok pećinski ukras. Stalagmit čija se boja karakteriše kao rumena se nalazi na postolju, koje je u prečniku oko 2 metra. Upravo taj pećinski ukras se simbolično vezuje za hajduk Veljka. A kako je Čučuk Stana bila neodvojiv deo njegovog života, tako se u neposrednoj blizini ovog pećinskog ukrasa nalazi još jedan manji, koji simbolizuje ovu hrabru Srpkinju.

Iako se mlađana Stana nakon Veljkove pogibije udala za čuvenog grčkog heroja, Jorgosa Olimpiosa, te otišla da živi u Atinu, gde je u preminula, ipak je njena ljubav prema hrabrom srpskom hajduku ostala da do današnjih dana svedoči u Hajdučkoj dvorani Bogovinske pećine.

Video: Kakvi carevi! Hladnu pećinu pretvorili u košarkaški teren

(A.B./Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Pedja

    19. februar 2020 | 21:39

    Tuga kako je sve zapusteno, mi smo bili letos i bas tada nisu radila svetla... Tih par kilometara je katastrofalan, nema putokaza, ispred je prostran travnjak ali dzaba... Sve izgleda sablasno... Steta... Do Lazareve pecine se dolazi pristojnije i sve je uredjeno. Jbg nasi politicari ne vide koliko je Srbija bogata i kako mogu da se jos vise privuku turisti i naravno ono sto njih zanima da se zaradi novac. Ja sam iz Beograda ali nije sve u Beogradu, imamo predivnu prirodu... banje, pecine, planine, arheoloske lokalitete, preukusnu hranu... Itd, itd, ali dzabe sve propada, a bogastvo nam je ispred nosa...

  • Vik

    19. februar 2020 | 18:44

    Mora da je ovo Tito pravio

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA