≫ 

Fatalni događaji povezani sa planinskim trčanjem

Ljudi su shvatili da i bez gojzerica mogu da osvoje planinu

  • 1
Planinsko trčanje Foto:SAS

Iako sam skoro od početka učestvovao u razvoju planinskog trčanja ili Skajraninga (Skyrunning) u Evropi, ali i u Srbiji, nisam mogao ni da pretpostavim koliko različitih incidenta prati taj sport uključujući i onaj najtragičniji, odnosno iznenadnu srčanu smrt.

Zahvaljujući čuvenom časopisu „Wilderness & Environmental Medicine“ imamo priliku da sagledamo fatalne događaje koji su  nastali tokom trčanja u planini.Od devedesetih godina učešće u planinskom trčanju se posebno povećalo zbog interesovanja koje sa sobom nose planinske staza, dužina, težina i nadmorska visina.

Trenutno, s obzirom na broj planinskih trka (200–220) i prosečan broj učesnika (150–180), može se proceniti da ima približno 30.000 do 40.000 planinskih trkača na zapadu Evrope.

Prof. Dr Nenad Dikić, Univerzitet Singidunum, predsednik odbora za Doping kontrolu ADAS-a Foto: Privatna arhiva

Srbija je imala tu sreću da je entuzijazam Marka Nikolića uspeo da privuče veliki broj ljubitelja trčanja da se oproba u planini. Mnogo njih koji inače ne idu u planinu je zahvaljujući Marku probalo da trči u planini, i desilo se upravo ono što i u svetu. Ljudi su shvatili da i bez gojzerica mogu da osvoje planinu. Interesantna je priča Irene Pavlović koja je pretrčala više kilometara po planinarskim neravnim stazama nego na treningu oko Ade Ciganlije.

Jednostavno ljudi su shvatili draži planine i prihvatili Markov poziv da se takmiče. Nažalost, mi u Srbiji nismo adekvatno ispratili sve povrede koje su se desile i tako propustili šansu da budemo deo ove jedinstvene studije. Ono što govorim studentima potvrdilo se i ovog puta. Treba sve beležiti da bi razumeli šta se dešava oko nas. Šteta što se i Planinarski savez Srbije nije u svemu snašao.

Skajraning trčanje Foto: Promo

Nekoliko ranije objavljenih epidemioloških studija o različitim oblicima planinskog trčanja (na engleskom „fell running“, „sky running“, and „ultratrail running“) nisu dale mnogo podataka o fatalnim događajima. Zbog toga ovaj izveštaj ima dodatnu vrednost jer rasvetljava najozbiljnije medicinske probleme u planinarskom trčanju, ali i klasifikuje fatalne događaje u planinskom trčanju pronađenim u pretraživanjima literature tokom perioda od 12 godina. Od 2008. do 2019. periodično su vršena pretraživanja planinskih i brdskih trka sa ciljem da se zabeleže svi fatalni događaji povezane sa trčanjem u planinama.

Rezultati ukazuju na pedeset i jedan fatalni događaj, koji se dogodio kod 45 muškaraca (88%) prosečne starosti 50 ± 11 godina i 6 žena prosečne starosti 46 ± 6 godina, zabeleženih u zapadnoj Evropi. Neželjeni događaji su se desili tokom trka (n = 35; 69%), tokom treninga (n = 13; 25%) i nakon trka (n = 3; 6%). Najveći broj - 43% je predstavljao iznenadnu srčanu smrt, dok je 32% povreda nastalo usled pada (tupa trauma), 16% zbog hipotermije, 4% zbog tupe traume i zbog hipotermije, 4% zbog povreda od udara groma i 2% zbog napada životinja (povrede od jelena).

Razumevanje svih uzroka fatalnih događaja neophodno je za preduzimanje preventivnih napora i organizovanje spasavanja. Organizatori trka i sami sportisti treba da budu svesni i preduzmu sve neophodne preventivne mere, a spasilački timovi treba da budu obučeni i osposobljeni za rešavanje svih mogućih događaja. Relativno visok procenat iznenadnih srčanih smrti naglašava potrebu za prethodnim kardiovaskularnim skriningom ili sportskomedicinskim pregledom na koji Udruženje za medicinu sporta Srbije ukazuje godinama.

I ono najvažnije, neophodan je stalan monitoring i objavljivanje svih fatalnih događaja jer samo na taj način možemo da bolje razumemo učestalost i značaj fatalnih događaja na planinsko trčanje.

I nek ostane za kraj tabela UIAA (Međunarodne asocijacije planinarskih udruženja) koja opisuje

povrede pri penjanju.

Planinarenje Foto: Nenad Dikić

Uvek treba poći od suštine, biti bezbedan i iskoristiti sve podatke zasnovane na dokazima. Na kraju da se zahvalim onima od kojih sam naučio mnogo o planinama i penjanju, Nikoli  Heleti, dr Siniši Vujiću i Katarini Manovski.

(Prof. Dr Nenad Dikić, Univerzitet Singidunum)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Zare

    30. mart 2021 | 19:55

    Hvala prof. ali da nije bilo Marka Nikolica ovaj sport ne bi postojao kod nas.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA