≫ 

Svet je "imao sreće" zbog Krosovog gola: Poslednji put kad su Nemci na Mundijalu ispali u prvoj rundi, godinu dana kasnije izazvali su Drugi svetski rat

Svetsko prvenstvo u Francuskoj 1938. godine igralo se u jednoj krajnje ispolitizovanoj atmosferi, u senci Španskog građanskog rata. Italija je titulu odbranila tako što su njeni reprezentativci prkosno dizali ruke uvis pri intoniranju svoje himne, dok je francusko gledalište penilo od besa. Čak su u četvrtfinalu protiv domaćina izabrali da u duhu fašističke ikonografije nose crne dresove. Nemci, treći na prethodnom Mundijalu, ispali su u prvoj rundi, prvi i poslednji put

  • 6
Toni Kros nakon postizanja pobedonosnog gola protiv Švedske u petom minutu nadoknade. Foto: Tanjug/AP

Fudbalska reprezentacija Nemačke — zvanični svetski prvak koji je pre četiri godine u Brazilu ponizio domaćina u polufinalu s onih legendarnih 7-1, pa potom u finalu na stadionu „Marakana“ tukao Argentinu 1-0 u produžecima, golom Marija Gecea — zamalo da ispadne sa Svetskog prvenstva u Rusiji već nakon drugog kola grupne faze: spasio ih je čudesni povratak u meč nakon što su od Švedske na poluvremenu gubili 1-0, pa preko Rojsa u 48-om i Krosa u petom minutu nadoknade, izvojevali pobedu sa igračem manje.

Sada su, dakle, u mnogo boljoj poziciji nego nakon prvih 45 minuta utakmice sa Šveđanima, kada su bili na rubu ispadanja, pa je prolaz dalje gotovo siguran; teško da iko može da zamisli scenario u kojem Južna Koreja ostaje neporažena u meču sa razgoropađenim i euforičnim „pancerima“.

Međutim, da su ispali, da je Švedskoj u prvom poluvremenu sviran onaj čist penal, tako nešto bi bilo presedan koji se na Mundijalima nije desio ravno 80 godina. Naime, poslednji put kada su Nemci ispali u prvoj rundi na „svetskoj smotri fudbala“, na vlasti je kod njih bio Adolf Hitler, Mundijal se igrao u Francuskoj i bila je 1938. godina.

Na tom trećem Svetskom prvenstvu — koje se po drugi put zaredom igralo na tlu Evrope zbog čega su Urugvaj i Argentina odbili da učestvuju, i na kome Španija nije igrala zbog građanskog rata koji se u toj zemlji vodio — po drugi i poslednji put primenjen je format nadmetanja koji je odmah u prvoj rundi počinjao osminom finala. Drugim rečima, nije bilo grupa.

Šveđani su nakon poraza na samom kraju meča s Nemačkom bili opravdano razočarani. Foto: Tanjug/AP

Nemačka se plasirala tako što je osvojila prvo mesto u kvalifikacionoj grupi sa Švedskom (zbirci slučajnosti tu nije kraj), Estonijom i Finskom. Svako je igrao po samo tri utakmice: „manšaft“ je u gostima tukao Finsku 2-0, a zatim kod kuće Estoniju 4-1 (meč se igrao u Kenigsbergu, današnjem Kalinjingradu, gde smo mi izgubili od Švajcarske) i Švedsku 5-0. Švedska je ubedljivim pobedama nad Finskom od 4-0 i Estonijom od 7-2, osvojila drugo mesto i direktan plasman.

U osmini je finala Italija, kao branilac titule svetskoga prvaka, igrala sa Norveškom, koju je tukla 2-1. Francuzi su pobedili Belgijance 3-1, i u četvtfinalu se ukrstili sa Italijanima, od kojih su izgubili 3-1 u jednoj od najispolitizovanijih utakmica u istoriji Mundijala (francuska javnost je zbog fašista i Musolinija bila izrazito antiitalijanski nastrojena, a italijanski nacionalni tim je prkosno dizao ruke uvis pri svakom intoniranju svoje himne; u meču sa Francuzima nosili su čak crne dresove, da fašistička ikonografija bude potpuna).

Brazil je u osmini finala jedva izbacio Poljsku rezultatom 6-5, dok su Čehoslovaci tukli Holanđane 3-0 (Poljaci i Holanđani će sledeći put učestvovati na Mundijalu tek 1974. godine; ovi prvi će tada osvojiti treće mesto, dok će potonji tragično u finalu izgubiti baš od Nemačke, doduše Zapadne). U četvrtfinalu Brazil i Čehoslovačka su odigrali 1-1, ali su „karioke“ u ponovljenom meču pobedile 2-1. U polufinalu „azuri“ su sa 2-1 pobedili „selesao“ i otišli u finale.

VIDEO: Švajcarska 1-1 Nemačka, prvi meč osmine finala u Francuskoj '38.

U drugom delu kostura nokaut-faze, Mađari su sa 6-0 pobedili Holandsku Istočnu Indiju (danas Indoneziju), dok su Švajcarci tukli Nemce sa 4-2 u ponovljenom meču (u prvom je bilo 1-1). Mađarska je zatim u četvrtfinalu pobedila Švajcarsku 2-0 i otišla u polufinale gde je rezultatom 5-1 tukla Švedsku, koja je izbacila Kubu u četvrtfinalu rezultatom 8-0, Kubu koja je u osmini finala izbacila Rumuniju rezultatom 2-1 u ponovljenom meču (u prvom je bilo 3-3).

U osmini finala Švedska je trebalo da igra sa Austrijom, ali ta utakmica nije odigrana zato što je par meseci ranije Nemačka anektirala tu zemlju (tzv. Anšlus). U finalu, Italijani su tukli Mađare sa 4-2, a Brazil je treće mesto osvojio istim rezultatom protiv Švedske.

Međutim, da se vratimo na dvomeč između Švajcarske i Nemačke u osmini finala, odnosno u prvoj rundi, pošto je taj meč i povod ovog kratkog istorijskog osvrta. Prva utakmica se igrala 4. juna u 17h po srednjeevropskom vremenu, na stadionu „Park prinčeva“ pred skromnih 27.152 gledaoca. Nemci su poveli u 29-om minutu pogotkom Jozefa Gauhela, a dva minuta pre odlaska na odmor poravnao je Andre Abeglen.

Sudija tog meča bio je belgijski arbitar Žan Langen, dok je ponovljeni meč pet dana kasnije sudio Šveđanin Ivan Eklind. Izgleda da se sa ovim u vezi sve nekako vrti oko Švedske.

VIDEO: Švajcarska 4-2 Nemačka, ponovljeni meč osmine finala u Francuskoj '38.

Uglavnom, i ova utakmica se igrala na stadionu „Park prinčeva“, a poseta je sada bila još skromnija: svega 20.025 gledalaca. Nemci su ponovo poveli prvi, preko Vilhelma Hanemana u 8-om minutu, a stvari su dodatno krenule povoljno po njih kada je u 22-om Ernst Leršer postigao autogol za 2-0.

Međutim, tri minuta pre kraja prvog poluvremena snizio je Eugen Valašek, tako da se na odmor otišlo rezultatom 2-1 za Treći rajh. „Sajdžije“ su izjednačile u 64-om preko Fredija Bikela, da bi onda olujom između 75-og i 78-og minuta preko Andrea Abeglena došle do konačnih 4-2.

Manje od petnaest meseci kasnije, Nemačka na čelu sa Adolfom Hitlerom pokrenula je najezdu na Poljsku i tako izazvala Drugi svetski rat. Premda te dve stvari — ispadanje u prvoj rundi na Mundijalu i izazivanje najkrvavijeg konflikta u istoriji ljudske vrste — nisu bile ni u kakvoj uzročno-posledičnoj vezi, premda današnja Nemačka nema ama baš nikakve veze sa ondašnjom, i premda naredni svetski rat, ako ga bude, sigurno neće izazvati Nemačka, imajući u vidu da istorija zna da se ponavlja na najbanalnije načine, možda bi zbog ovakvog ishoda meča između Švedske i Nemačke trebalo da odahnemo.

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Мика

    24. jun 2018 | 09:52

    Какве то везе има? О чему ви пишете...и да је испала једна немачка не и био смак света, сада су се провукли али у следећој фази сигурно неће. Што се покретања ратних сукоба тиче може и то слободно сваки пут када су дошли овде добили су преко лабрње, поједини једва чекају да им наплате све поново.

  • ♈️

    24. jun 2018 | 10:16

    kako vi lupate neverovatno kako su igrali i treba da ispadnu cista sreca sinoc da pobede a posle ovog prolaza kada osvoje sada ponovo

  • Wien

    24. jun 2018 | 10:37

    Trebali su sinoc ispasti...nije sviran cist penal za Svedjane....

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA