KO KOME OTIMA JEZIK U REGIONU? Udarili na Vuka, kažu da je pokrao hrvatski i crnogorski!

Foto-montaža: Wikimedia

Neiscrpna tema koja decenijama izaziva razne polemike je, da li Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci pričaju jednim jezikom? A, pošto se "identitetsko - jezičke" strasti ne smiruju, onda ne može, a da se ne nametne pitanje, ako u regionu svaki narod priča drugim jezikom, kako je moguće da se u komunikaciji svi s lakoćom sporazumevamo? 

Preporučujemo

(MAPA) EVO KOJI SE SVE JEZICI GOVORE U SRBIJI: A tek kada čujete koji je na drugom mestu!

Prof. dr Aleksandar Milanović, sa Katedre za srpski jezik Filološkog fakulteta u Beogradu, za Telegraf kaže da ako pođemo od mišljenja polazeći od mišljenja najvećih slavista, poput Dobrovskog, Kopitara, Šafarika, Miklošiča, i Vuk je, kao i ostali tadašnji srpski filolozi, smatrao da srpskom jeziku pripadaju svi štokavski govori.

Foto: Privatna arhiva

- Srpski književni jezik prvi je normiran "u regionu", i to na bazi srpskih govora: istočnohercegovačkog i šumadijsko-vojvođanskog. Proces normiranja ovakvog srpskog književnog jezika počeo je 1818. Sredinom 19. veka taj vukovski književni jezik prihvataju i Hrvati, počev od Bečkog književnog dogovora 1850. godine. Tokom 60 - ih godina 19. veka, za potrebe Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu skovan je termin "hrvatski ili srpski jezik" za vukovski model književnog jezika, a to su s tom funkcijom podržali i srpski filolozi Daničić i Subotić - rekao je prof. dr Milanović.

Kako je dodao, od kraja 19. veka sve više se širio termin "srpskohrvatski" tj. "hrvatskosrpski" jezik, mada su srpski lingvisti i početkom 20. veka pisali o "srpskom" jeziku.

Foto: Wikipedija / Nikola Smolenski

- Stvaranje Jugoslavije to je promenilo u korist termina "srpskohrvatski". Govoriti o posebnom bošnjačkom i crnogorskom književnom jeziku potpuno je nenaučno, to su "politički jezici" stvoreni u političkim kabinetima i nemaju nikakvo opravdanje niti u istoriji jezika niti u savremenoj perspektivi - rekao je prof. dr Aleksandar Milanović.

Posle ovakvog objašnjenja, nameće se i pitanje ko onda kome u regionu "krade" jezik? Upravo ovo pitanje biće tema večerašnje debate u okviru regionalnog projekta pod nazivom "Jezici i nacionalizam", kada će lingvisti iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore pokušati da odgonetnu da li, i ko kome krade jezik. Da li zapravo svi govorimo istim jezikom? U kakvoj su vezi nacionalizam i "jezička čistota"?

Inspiracija za naslov došla je iz knjige nemačkog lingviste Bernharda Grešla, koji je napisao da su u svakom od ova četiri naroda (srpski, crnogorski, hrvatski i bosansko-hercegovački) najglasniji filolozi koji optužuju one druge za kleptomaniju jezika.

- Vidimo ovde ponavljanje sukoba različitih nacionalnih polaganja prava na temelje Vukovog koncepta jezika: kod hrvatskih nacionalnih filologa prigovor da je Vuk za svoj rečnik iskoristio starije hrvatske rečnike, kod Bošnjaka teza da je Vuk u stvari normirao "bosanski", kod srpskih jezičnih nacionalista optužba da su "Hrvati" srpski standardni jezik "ukrali", a sada još s crnogorske strane okrivljavanje "Srba" da su uzurpirali Vukov crnogorski "materinski jezik’", pa nije ni čudo što pri tako izraženom uzajamnom sumnjičenju za kleptomaniju između govornika štokavskog neki inostrani lingvisti gube uvid - napisao je u svojoj knjizi ovaj nemački lingvista.

Foto-ilustracija: freeimages.com/kristja, Wikimedia/Крушевљанин Иван

Večeras i sutra, od 18 časova, u Centru za kulturnu dekontaminaciju održaće se beogradska konferencija regionalnog projekta “Jezici i nacionalizmi. U okviru prvog konferencijskog dana povlačiće se paralele s drugim jezicima u svetu, razgovarati na temu policentričnog standardnog jezika, ali i o osnovnom problemu percepcije jezika na ovdašnjim prostorima, a to je poistovećivanje naroda i jezika.

Osnovna namera projekta jeste da se kroz otvoreni dijalog lingvista i drugih stručnjaka problematizuje pitanje postojanja četiri “politička” jezika na prostoru nekadašnjeg hrvatsko - srpskog / srpsko - hrvatskog, kao i sve one značajne i izazovne teme u kojima se lingvistička nauka neprincipijelno ukršta s identitetskom politikom.

Preskriptivizam, zanesenost jezičkim imperijalizmom, teze o “pedesetogodišnjem jezičkom ropstvu” i čitav dijapazon pogrešnih interpretacija i dalje traju. To su razlozi zbog kojih su četiri partnerske organizacije iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, u saradnji sa radnom grupom projekta, koju čine prof. dr Snježana Kordić, prof. dr Hanka Vajzović, prof. dr Ranko Bugarski i Božena Jelušić, pokrenule projekat “Jezici i nacionalizmi”.

(Telegraf.rs)