≫ 

Po Karađorđu neće smeti da lepe reklame - sve o spomeniku kod Hrama: Zašto se vožd nalazi na uzvišenju i šta predstavlja skulptura?

Skulptura je visoka 3,5 metara, a spomenik je težak 2.000 kilograma

  • 0

Spomenik Đorđu Petroviću Karađorđu, na svetosavskom platou kod Hrama svetog Save, proglašen je za spomenik kulture, odlučila je Vlada Srbije.

Iako svakog dana prolazimo pored njega, malo ko od nas je zastao da stvarno osmotri spomenik Karađorđu, čoveku koji je najbolji simbol srpske revolucije, borbe za oslobođenje od turske vlasti i utemeljenje moderne srpske države.

Spomenik Karađorđu postavljen je na zemljano uzvišenje koje simboliše Vračarsko brdo. Bronzana skulptura vožda predstavlja Karađorđa po završetku osvajanja Beograda, a nalazi se na postolju od granita.

Karađorđe je predstavljen u stojećem stavu, odeven u borbenu narodnu nošnju, sa spuštenim i pripasanim oružjem. Levom rukom drži spuštenu sablju, a dva bodeža i kubura su mu privezani oko pojasa.

Vožd Karađorđe, rad Vladimira Lukiča Borikovskog. Foto: Wikimedia Commons/Narodni muzej

Skulptura je visoka 3,5 metara, a težak je 2.000 kilograma. Ličnost vožda predstavljena je realno, strogog i ozbiljnog izraza lica, sa portretskim crtama, po uzoru na dotadašnje slikarske portrete Karađorđa.

Spomenik kulture je postavljen u blizini znamenitog mesta od velikog značaja "Spomenika i groblja oslobodilaca Beograda 1806. godine" u Karađorđevom parku, autentičnog mesta logora ustaničke vojske iz Prvog srpskog ustanka 1806–1807. i ratničkog groblja ustanika.

Spomenik se nalazi ispred Hrama svetog Save, Foto: Tanjug/Rade Prelić

Skulptura za spomenik napravljena je 1954. godine prema modelu vajara Sretena Stojanovića, a spomenik je postavljen 1979. godine povodom obeležavanja 175. godišnjice Prvog srpskog ustanka. Postolje spomenika projektovao je arhitekta Zoran Jakovljević.

- Spomenik kulture poseduje visoku kulturno-istorijsku i umetničku vrednost, zbog posebnog značaja ličnosti srpske istorije, koja oplemenjuje ambijent višestrukim simboličkim tumačenjem, zatim, kao delo monumentalne skulpture visokih estetskih vrednosti jednog od najistaknutijih srpskih vajara i koje reprezentuje i savremenu jugoslovensku javnu skulpturu sredine XX veka - stoji u Odluci Vlade.

Odlukom Vlade utvrđuje se obaveza očuvanja spomenika, održavanje njegovog javnog karaktera, zabrana radova koji ga ugrožavaju i zabrana postavljanja sredstava za oglašavanje na spomeniku.

Vožd Karađorđe, Foto: slikarstvo.niceboard.org

Za vođu Prvog srpskog ustanka izabran je 1804. godine, da bi kasnije dobio i titulu vožda. Lično je učestvovao i predvodio srpske ustanike u nekoliko bojeva. Po slomu ustanka 1813. godine napustio je Srbiju. U želji da ponovo podigne ustanak, 1817. godine se vratio u Srbiju, ali je tada ubijen.

VIDEO: Plotuni sa beogradske tvrđave povodom Sretenja

(G. Avalić/g.avalic@telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA