≫ 

Vreme čitanja: oko 4 min.

Telegraf ekskluzivno u operacionoj sali KCS: Ovako su lekari ugradili 100. bajpas na kucajućem srcu

Vreme čitanja: oko 4 min.

Godišnje od bolesti srca i krvnih sudova umire preko 50.000 ljudi u Srbiji

  • 3

U Kliničkom centru Srbije danas je urađena 100.minimalno invazivna bajpas operacija na kucajućem srcu, pacijentu starom 65 godina.

Kako za Telegraf.rs kaže dr Danko Grujić subspecijalista kardiohirurgije, da su ovom metodom potpuno ovladali i da su rezultatima zadovoljni.

- Minimalno invazivna by pass operacija (MIDCAB) izvodi se u opštoj anesteziji, za vreme operacije je kod bolesnika isključeno jedno plućno krilo. Godinama su se modaliteti lečenja menjali i usavršavali. Dobro su poznate sve prednosti kardiohirurške revaskularizacije miokarda (by-pass operacije) u smislu njene dugotrajne koristi za bolesnike, naročito nakon sve veće upotrebe arterijskih graftova u ovim operacija. Poslednje studije dokazuju dominantnost multiarterijskih graftova u ovim operacijama, naročito u njenoj dugotrajnosti. Po udelu arterijskih graftova u by pass operacijama, Klinika za kardiohirurgiju UKCS je vodeća ustanova u regionu na šta smo posebno ponosni. Tu spada korišćenjeobe unutrašnje torakalne arterije, radijalne arterije kao i upotreba gastroepiploične arterije, kaže dr Grujić.

Usavršavanje u inostranstvu

Upotreba venskih graftova se svode na najmanju meru, jer se pokazalo da je prohodnost ovih graftova ograničena.

Dr Danko Grujić i profesor Albert Foto: Ustupljena fotografija/Telegraf.rs

- To je navelo kardiohirurge sveta, kao i hirurge ostalih hirurških grana, da razmišljaju o pokušaju da se trauma kod ovih operacija umanji, a da se ipak zadrži dokazano dugoročni efekat ovih intervencija. Imao sam čast da se edukujem u velikom trening centru u Dortmundu, kod prof Alexandra Alberta, direktora Klinike za kardiohirurgiju i jednog od od vodećih svetskih minimalno invazivnih by pass hirurga. Dolazak prof. Alberta u Beograd,10.juna 2022 god. predstavlja veliki datum u srpskoj kardiohirurgiji, kaže dr Grujić.

Profesor Albert  je asistirao na prve dve složene operacije, kada su prvi put izvedene na našim prostorima.

- Nakon toga MIDCAB, uvodimo u naš redovan operativni program. Kolega Nemanja Aleksić je takođe prošao edukaciju za MIDCAB operacije u drugom centru u Nemačkoj. Najpre smo te operacije izvodili u sklopu jednosudovne bolesti ili kao deo hibridne procedure. Posle nekoliko desetina operisanih bolesnika sa odličnim rezultatima, krenuli smo u lečenje višesudovne bolesti, kao totalnu arterijsku revaskularizaciju miokarda ,identično kao kod klasičnih operacija sa otvaranjem grudne kosti. Preko dvadeset do sada operisanih bolesnika je dobilo tri ili četiri arterijska by passa mininalno invazivnim pristupom, operacije kojima se može pohvaliti malo svetskih centara. Profesor Albert nas je obučio da ove operacije možemo obaviti i ukoliko belesnici imaju neki problem sa plućima i iz nekog razloga ne mogu tolerisati disanje sa jednim plućnim krilom. Naime on je u praksu uveo tehniku kojom je moguće ovu operaciju izvesti sa oba plućna krila u funkciji,tako da ovu operaciju možemo uraditii kod gotovo 90% bolesnika kojima je potreban by pass, kaže dr Grujić.

Kako se pravi rez

Rez se pravi sa leve strane grudnog koša, ispod leve dojke u dužini od 5 cm, srcu se pristupa pomoću

specijalnog retraktora i dugih instrumenata dizajniranih za ovaj tip operacija.

- Ovim malim hirurškim "prozorom" pristupamo pripremi graftova za by pass i kompletnu operaciju izvodimo na isti rez. Sve operacije smo izveli na kucajućem srcu bez upotrebe mašine za vantelesni krvotok. Više od polovine naših operisanih bolesnika smo razbudili i ekstubirali već na operacionom stolu što predstavlja veliki benefit za postoperativni tok,i zasluga je našeg izuzetnog anesteziloškog tima.Moram da napomenem da je ključ minimalne invazivnosti ove metode pre svega izbegavanje upotrebe mašine za vantelesni krvotok, što je standardno za većinu KH operacija. Time izbegavamo sve dobro poznate nedostatke ove pumpe poznate kao srce-pluća mašina,kao što je negativan efekat na bubrežnu funkciju, sistemski inflamatorni odgovor i povećana potreba za transfuzijom krv.Od sto do sada operisanih bolesnika niko nnije dobio transfuziju krvi, kaže dr Grujić.

Zahvalnost Lončaru za razvoj kardiohirurgije

Na drugom mestu je izbegavanje manipulacija sa ushodnom aortom (aortic no-touch tehnika),sa dramatično manjom stopom moždanih udara perioperativno. Tek na trećem mestu je veličina reza od nekoliko cm,koja je istina našim bolesnicima najvažnija.

Zlatibor Lončar Foto: Tanjug/Zoran Žestić

- Prosečno ležanje posle prvih 100 operisanih bolesnika je 4 dana, jer nema presecanja koštanih struktura, srcu se pristupa kroz meka tkiva. Bolesnici su se normalnim aktivnostima vratili već posle 10-14 dana. Lečenjem višesudovne bolesti srca minimalno invazivnom metodom,primenom totalne arterijske revaskularizacije na kucajućem srcu uz primenu aortic no-touch tehnike, Klinika za kardiohirurgiju UKCS,svrstava se u sam svetski vrh po načinu lečenja ove masovne bolesti.Velike zasluge za ovaj uspeh pripadaju prethodnom ministru zdravlja Zlatiboru Lončaru, koji je podržao razvoj kardiohirurgije i pomogao u nabavci specijalne opreme za ove operacije, kaže dr dr Danko Grujić subspecijalista kardiohirurgije.

Podsetimo, bolesti srca i krvnih sudova, jedna su od najčešćih masovnih nezaraznih bolesti našeg doba. U našoj zemlji zajedno sa malignim bolestima su najčešći uzrok smrti. Godišnje od bolesti srca i krvnih sudova umire preko 50.000 ljudi u Srbiji.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Tea

    23. novembar 2023 | 13:12

    👏👏👏

  • NBG

    23. novembar 2023 | 14:39

    Hirurgija je specifična grana medicine i tim lekarima se beskrajno divim! Svaka čast ovim ljudima.

  • kos

    23. novembar 2023 | 14:04

    sve pohvale za doktore ,a posebno za dr Zlatka Loncara

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA