Da je LETO bilo bi 45 stepeni: Temperatura već dostigla 30, u regionu 22, a EVO koliko se očekuje u Srbiji
Danas je prvi dan klimatološkog proleća, dok je do početka astronomskog ostalo 20 dana.
Nastavlja se stabilno i suvo vreme, a tokom vikenda bilo je i potpuno vedro i toplo. Iako je tokom dana veoma toplo za ovo doba godine, noći i jutra su vrlo hladni, u većini predela uz mraz.
Temperature su u većini predela dostigle prolećnih 17-18 stepeni, a Požega je bila najtoplija sa 19. Ono što je interesatno Požega je ujutro bila najhladnija u nižim predelima sa -4°C, a hladnije je bilo samo u Sjenici sa -5.
Dakle, temperaturna razlika između jutra i dana bila je danas u Požegi 23 stepena.
Još toplije je bilo u Bosni sa 22°C.
Prethodnih dana pravi toplotni talas zahvatio je zapadne i jugozapadne delove Evrope, uz temperature iznad 20 stepeni. Čak je i u Alpima 20 stepeni, gde je prethodno bilo obilnog snega, pa sada otopljenje dovodi do naglog otapanja snega i poplava.
Temperature na jugozapadu Francuske i severu Španije dostigle su skoro neverovatnih 30 stepeni, što nije nikada zabeleženo zimi u ovim predelima i to na samoj obali Atlantika, gde su čak i leti temperature od 30 stepeni retka pojava. Dakle, otopljenje je bilo posledica ciklona sa Atlkantika i anticklona iznad evropskog kopna, uz prilv toplog vazduha sa juga, pri čemu je južni vetar spuštajući se sa Pirineja uslovio i fenski, odnosno zagrevajući efekat.
Za ovu pojavu direktno je odgovorna toplotna kupola nad Evropom, ali i specifična sinoptička situacija po imenu Omega bloking.
Pod pojmom ''Omega bloking'' podrazumeva se specifični atmosferski konfiguracija: greben visokog pritiska nalazi se ''stisnut'' između dva područja niskog pritiska, poprimajući oblik koji podseća na grčko slovo Omega (Ω). Ovaj fenomen stvara pravi ''blok'' koji sprečava uobičajeno kretanje vremenskih sistema s zapada ka istoku. Posledica toga je produženi period stabilnog vremena, što često dovodi do značajnog porasta temperature.
Istovremeno, oblačnost sa padavinama premešta se obodnim delom i tako pogađaju preko Atlantika Island i sever Skandinavije i to dolaskom ovih sistema u sklopu južnog strujajna, dok se preko istoka Evrope ovi oblačni i padavinski sistemi premeštaju severnom strujom, pa uz kišvito, bude i sveže vreme. Često pri ovakvoj sinoptičkoj situaciji na udaru svežije vazdušne mase i obilnih padavina uz oluje mogu se kao obodni delovi naći Španija i Portugalija, ali i severozapad Afrike, pre svega Maroko.
Ova pojava često se naziva i toplotnom kupolom. Unutar nje beleže se po 10-15, pa i 20 stepeni više temperature od prosečnih.
Poslednjih zima toplotne kupole se javljaju čak i usred zime i u ovom, hladnijem delu godine i dovodi kao što je napomenuto i do 10-20 stepeni više temperature od prosečnih.
Da se sada nalazimo u letnjem delu godine, temperature u Evropi i na našem području prelazile bi 40 stepeni, a u Španiji i Francuskoj čak i 45 stepeni, pri čemu bi ponegde padali i temperaturni rekordi.
Toplotne kupole poslednjih godina sve češća su pojava i zimi i leti, uz rekordne temperature.
U junu 2021. godine, Kanada je doživela ekstremno visoke temperature, sa rekordnim 49,6 stepeni Celzijusa izmerenim u gradu Liton u Britanskoj Kolumbiji. Ove visoke temperature su prouzrokovale brojne požare i do sada najveću iznenadnu smrtnu stopu od toplote, sa najmanje 233 smrtnih slučajeva u Britanskoj Kolumbiji. Ovaj gradić nalazi se na zapadu Kanade, nedaleko od Pacifika, a njegov položaj odgovara položaju zapada Norveške, gde temperature i leti jedva prelaze 20 stepeni.
Dake, pod uticajem Omega bloking, ovih dana vreme i u Srbiji kao što je spomenuto je pravo prolećno. Ovaj efekat nije zahvatio istok Srbije, niti istočni deo Balkana, koji su pod uticajem hladnog vazduha sa istoka Evrope, iz oblasti Karpata i Crnog mora, uz zimske temperature oko 0 stepeni.
Veoma toplo vreme nastaviće se u Srbiji i u sedmici pred nama, uz temperature i do 20 stepeni. Ipak, biće više oblačnosti, ponegde može pasti malo kiše.
Usled oblačnijeg jutra, ona će biti toplija u odnosu na prethodna, pri čemu bi od utorka izostao i mraz.
Narednih dana centar visokog pritiska i polje anticiklona nalaziće se nad centralnom Evropom i našim područjem, dok će cikloni sa Atlantika obilnijim padavinama zahvatiti jugozapadne i zapadne delove Evrope. Ovi sistemi neće moći da prodru dublje unutar kopna, usled delovanja viskog pritiska, ali će svako biti više oblaka, ponegde i kiše.
Prema trenutnim prognozama, Srbiju tokom prvih desetak dana marta ne očekuje značajnije zahlađenje, naročito ne ono zimsko sa snegom, niti se očekuju značajnije padavine.
(Telegraf.rs)
Video: Ovacije za obnovljenu Verdijevu operu "Don Karlos" u Narodnom pozorištu
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.