≫ 

Više i nema vakcina protiv korona virusa, bogati rezervisali skoro sve

Najveće sile, SAD, Kina i Rusija, koje su i lideri u razvoju vakcina, nisu se ni pridružile „Kovaksu”

  • 14
Rusija, vakcina, koronavirus Foto: Tanjug/AP

Zajednički projekat Svetske zdravstvene organizacije i fondacije Bila Gejtsa, koji treba da osigura da vakcina protiv virusa korona ubrzo bude dostupna i u najsiromašnijim delovima planete, verovatno će se suočiti s problemima kao što su manjak novca, transportnih aviona, rashladnih uređaja i samih vakcina.

Jedna od većih prepreka je to što su bogate zemlje, čak i one koje učestvuju u programu „Kovaks”, nezavisno od njega u direktnim pregovorima s farmaceutskim kompanijama obezbedile milione doza za sebe, izveštava AP, a prenosi Politika.

Najveće sile, SAD, Kina i Rusija, koje su i lideri u razvoju vakcina, nisu se ni pridružile „Kovaksu”, projektu iza kojeg stoje SZO i fondacije „Cepi” i „Gavi”. Amerika je kao razlog navela „korumpiranu SZO” i to što želi da njeni građani prvi dobiju vakcinu. Kina najavljuje da će se možda priključiti, ali planira da prioritet da svom stanovništvu i prijateljskim zemljama. Sličan stav ima i Rusija, piše portal „Aksios”.

Uočljivo je raslojavanje po geopolitičkim linijama. Zapadne zemlje skoro da ne uzimaju u razmatranje vakcine iz Kine i Rusije, iako te dve zemlje već vakcinišu stanovništvo vakcinom domaće proizvodnje.

Generalni sekretar UN Antonio Guteres izjavio je da je vreme da države novac iz nacionalnih planova za borbu protiv kovida 19 počnu da koriste za finansiranje „Kovaksa”.

Bogate zemlje i donatori

Plan je da se kroz taj projekat kupi dve milijarde doza koje će do kraja sledeće godine biti podeljene prioritetnim grupama, kao što su zdravstveni radnici, nezavisno od toga da li neka zemlja može da ih priušti (dobijaće ih po sniženoj ceni ili besplatno).

Novac daju bogatije zemlje i donatori, a ulaže se u proizvodnju devet vakcina-kandidata iz SAD, Evrope, Kine, Južne Koreje i Australije. Ideja je da se prvo vakcinišu zdravstveni radnici, pa onda stariji ljudi, oko 20 odsto stanovništva. Srbija se programu priključila 18. septembra.

Evropska unija podržala ga je sa 400 miliona evra, ali neće preko njega kupovati vakcine, što može da se protumači kao sumnja u ostvarivost planova. Brisel je, s druge strane, potpisao ugovore s kompanijama za kupovinu više od milijardu doza, smanjivši mogućnost „Kovaksu” da ih obezbedi, jer je izvesno da u početku proizvodnja neće moći da zadovolji potražnju.

Donald Tramp Predsednik SAD Donald Tramp, Foto: Tanjug/AP

Dodatni problem biće kako obezbediti transport u „hladnom lancu” - na dovoljno niskim temperaturama - od fabrike do pacijenta, koji je za pojedine vakcine neophodan. Neke zahtevaju i duplu dozu, što znači dvostruko više špriceva, igala, otpada...

Klemens Ojer, član izvršnog odbora SZO i glavni pregovarač EU za vakcine, kaže da ga zabrinjava nedostatak transparentnosti u radu „Kovaksa”.

- Ne bismo se pitali o vakcinama, kvalitetu, ceni, rizicima, tehničkoj platformi. To je sasvim nedopustivo - kaže Ojer za AP i dodaje da SZO uopšte nije tražila mišljenje zemalja o predloženoj strategiji. Za plan da se prvo vakcinišu ranjive grupe u celom svetu kaže da je „plemenit, ali politički naivan”.

Britanci i šest različitih vakcina

Ujedinjeno Kraljevstvo se pre dve nedelje priključilo „Kovaksu”, iako je u međuvremenu ugovorima s kompanijama obezbedilo 340 miliona doza šest različitih vakcina. Poslednjih 60 miliona ugovoreno je s američkim „Novavaksom”, a 30 miliona s belgijskom kompanijom koja je u vlasništvu „Džonsona i Džonsona”.

Zvaničnici nisu hteli da kažu koliko je vlada Borisa Džonsona do sada avansno dala za vakcine, ali kažu da uloženi novac posmatraju kao pomoć i drugim zemljama, jer će se koristiti za razvoj vakcina. Iako nijedno cepivo još nije odobreno, britanski zdravstveni radnici su dobili plan za masovnu vakcinaciju koja bi mogla da počne već u novembru, otkriva BBC iz dokumenta koji je došao do medija.

Iako se čeka kao spasonosno rešenje koje će okončati pandemiju, čak i efikasna vakcina protiv virusa korona neće odmah na proleće vratiti život u normalu, upozorila je ove nedelje grupa vodećih naučnika britanskog Kraljevskog društva.

Prvo zbog toga što će proces vakcinacije trajati, ali nije izvesno ni da će svi hteti da prime cepivo, jer postoji izvestan otpor javnosti. Takođe, postoje nagoveštaji da slabije deluje kod starijih, pa je onda upitno treba li prvo zaštititi baš njih.

I pored nedoumica, svima se žuri. Evropska medicinska agencija (EMA) saopštila je juče da je započela ispitivanje vakcine kompanije „Astra Zeneka” i Univerziteta Oksford s ciljem da ubrza budući postupak odobravanja. Pre samo nekoliko sedmica testiranje te vakcine je zaustavljeno zbog bolesti koju je dobio jedan od učesnika. Nedelju dana kasnije nastavljeno je u Velikoj Britaniji, ali ne i u SAD, gde se čekaju dodatni izveštaji.

Video: Jovanović: Vakcine za koronu nema ali postoji plan kako će se vakcinacija sprovoditi

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Lona

    4. oktobar 2020 | 17:36

    Da dodam i ovo: verujem da će bogati dobijati raznorazne preskupe koktele i prezivece, ali sigurno ne ovo sto su spremili za nas. Zar neko misli da ćemo dobiti isto? Nikad i nigde neće biti isto za gomilu i elitu!

  • Lona

    4. oktobar 2020 | 17:32

    Hahahahaahha....oni misle da ćemo da poverujemo u ova navlačenja....mac, mac, ako ti nećeš daću drugome, pa ti osta bez slanine....hahahahaha

  • Aca

    4. oktobar 2020 | 17:06

    Da nije Tramp na vlasti amerika bi se prikljucila Tramp je svetla tacka Amwrike!!!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA