SAMO ŠTO NIJE "VASKRSAO"! Najavili da će oživeti džinovskog biljojeda od 3,5 METARA: Ovo je rok
Ideja o oživljavanju runastog mamuta (Mammuthus primigenius) već godinama izaziva pažnju naučnika i javnosti širom sveta.
Projekat “vaskrsavanja” ove izumrle vrste nije novost, ali sada stiže informacija koja pomera ovu priču sa teorije u praktičnu dimenziju.
Rezultat neće biti 100% identičan
Naime, kompanija Colossal Biosciences je obezbedila više od 50 genoma mamuta koji pokrivaju 1,2 miliona godina evolucije, s ciljem da proizvede embrione nalik vunastim mamutima do 2028. godine.
Naučnici su analizirali DNK mamuta zajedno sa DNA azijskog slona - njegovog najbližeg živog rođaka, i fokusirali se na nekoliko stotina gena odgovornih za karakteristične osobine vrste - gustu dlaku, dodatni sloj masti za toplotu, proteine koji funkcionišu u ekstremnoj hladnoći...
Cilj je da ove genetske informacije modifikuju u ćelijama slona, a zatim primene kloniranje kako bi se ćelije transformisale u embrione koje će nositi majke, prenosi Daily Star.
Istraživači naglašavaju da rezultat neće biti 100% genetski identičan runastom mamutu, već “hibrid” koji replicira izgled i ponašanje ove izumrle vrste.
Kako bi se testirala stabilnost genetskih modifikacija, kompanija Colossal Biosciences je prvo eksperimentisala sa miševima koji se brzo razmnožavaju.
Živeli u matrijarhalnim grupama
Runasti mamuti su nekada lutali teritorijama od Evrope do Severne Amerike, stvarajući ogromne travnate stepe poznate kao “mamutova stepa”. Kao osnovni biljojedi, gazili su sneg, suzbijali rast grmlja i drveća, raspoređivali seme i pomagali u očuvanju permafrosta tokom zime.
Pojedini istraživači veruju da bi “povratak” velikih biljojeda moglo usporiti topljenje permafrosta i emisiju gasova koji zagrevaju planetu. Kompanija Colossal Biosciences smatra da bi genetski modifikovani mamuti mogli funkcionisati kao “arhitekte ekosistema” na Arktiku.
Odrasli runasti mamut bio je visok do 3,5 metara i težak do šest tona. Gusti sloj poddlake, ispod duge zaštitne dlake, i debeli sloj masti omogućavali su mu da preživi u ekstremnoj hladnoći. Kljove duge do 4,6 metara korišćene su za skidanje snega i pristup travi, ali verovatno i za rešavanje sukoba unutar grupe.
Poput savremenih slonova, mamuti su živeli u matrijarhalnim grupama, gde su starije jedinke prenosile važne informacije mladima. Većina kopnenih mamuta nestala je pre 10.000 do 13.000 godina, dok je mala populacija opstala na ostrvu Vrangel u Arktiku, do pre 4.000 godina.
Njihovo izumiranje je posledica, u najvećem delu, završetka ledenog doba, gubitka travnatih staništa i povećanog lova od strane ljudi.
(Telegraf.rs)
Video: Pas hrani vlasnika jagodama: Romantika na neobičan način
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.