UPOZORENJE SRPSKIH LEKARA: Zbog ZLOUPOTREBE ANTIBIOTIKA umiraćemo od upale pluća i običnih infekcija!

Antibiotici, koje dnevno pije oko 2.000 ljudi u Srbiji, već slabo deluju u lečenju upale pluća, tuberkuloze, gonoreje, a ukoliko se njihova upotreba ne racionalizuje vratićemo se u eru pre antibiotika kada i obična infekcija može biti kobna

  • 1

Antibiotike, koji su sve otporniji na bakterije, u organizam unosimo i kada smo toga najmanje svesni. Naime, osim kada ih uzimamo na svoju ruku ili po preporuci lekara, "kljukamo" se sa njima, maltene, svakodnevno i to kroz unos hrane, jer se i životinjama daju isti antibiotici koje koriste i ljudi.

Ukoliko ne prestanemo neracionalno da koristimo antibiotike,  preti nam, prema upozorenjima stručnjaka, povratak u eru pre antibiotika, u okviru koje i najmanja infekcija može biti kobna.

Ovo upozorenje stiže sa Dvodnevne radionice o racionalnoj upotrebi antibiotika, koje je u okviru Kampanje za racionalnu upotrebu antibiotika, organizovalo Ministarstvo zdravlja Srbije.

POLA SRBIJE UZALUD UZIMA ANTIBIOTIKE: Saznajte da li ste i vi među njima!

Slično kao i u zemljama južne i istočne Evrope, visok nivo rezistencije zabeležen je kod svih ispitivanih vrsta bakterija i u Srbiji.  Takođe, po potrošnji antibiotika, naša zemlja zauzima visoko mesto među evropskim zemljama.

Antibiotici su lekovi koji se koriste za sprečavanje i lečenje bakterijskih infekcija. Pošto u praksi to nije tako jer se retko ko pridržava tog pravila, otpornost na njih, usled njihove neracionalne upotrebe se povećava, tako da danas ona predstavlja jednu od najvećih pretnji za globalno zdravlje.

Foto-ilustracija: Profimedia Foto-ilustracija: Profimedia

S obzirom na sve veću rezistentnost bakterija na njih, već se pojedine infekcije poput upale pluća, tuberkuloze i gonoreje sve teže leče, jer su antibiotici koji se koriste za njih, sve manje delotvorni.

Profesor dr Zora Jelesić, nacionalni korespodent za antimikrobnu rezistenciju iz Referentne laboratorije za antimikrobnu rezistenciju Instituta za javno zdravlje Vojvodine objašnjava za Telegraf da rezistentnost bakterija na antimikrobne lekove odnosno antibiotike, najčešće nastaje zbog preterene upotrebe i zloupotrebe ali ne samo u medicini, već i veterini, poljoprivredi, proizvodnji hrane...

UŽASNO: Lekari vam UNIŠTAVAJU decu ANTIBIOTICIMA! Evo i kako

- Životinje se leče istim grupama antibiotika kao i ljudi. Takođe, isti ti antibiotici, iako je to svuda zabranjeno, daju se životinjama i kao profilaksa, ali i kao promocija rasta kako bi one bile naprednije i kako bi izbegle infekcije. S obzirom na to, i kod životinja se selekcioniraju isti rezistentni sojevi kao kod ljudi. Samim tim, ti rezistentni sojevi, nalaze se u stolici životinja sa kojom one zagađuju zemlju, vodu, biljke, druge životinje, a sa druge strane, nalaze se i u mesu koje jedemo, u jajima... - objašnjava za Telegraf prof. dr Jelesić.

Foto: freedigitalphotos.net Foto: freedigitalphotos.net

Prema njenim rečima, ovo nije slučaj samo u Srbiji već u celom svetu, ali to nije razlog da prilikom rada na sprečavanju razvoja i širenja rizestencije ne bude obuhvaćen i taj sektor. Šta više.

- Ako nastavimo ovako da upotrebljavamo antibiotike, vratićemo se u preantibiotsku eru gde i obična infekcija može biti vrlo opasna - upozorava ona.

REŠENA MISTERIJA: Evo da li antibiotici STVARNO GOJE!

Prema podacima koje nam je Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO) dostavio, od januara do novembra prošle, 2015. godine, u apotekama je izdato oko 4,7 miliona pakovanja antibiotika, što je za oko tri procenta manje u odnosu na isti period 2014. godine kada je izdato 5,4 miliona kutija.

Foto: Apoteka Beograd Foto: Apoteka Beograd

- Najčešće su propisivani penicilinski antibiotici, među kojima najviše amoksicilin. Posle amoksicilina, u pogledu broja propisanih pakovanja slede lekovi sa cefaleksinom, a na trećem mestu su makrolidni antibiotici, među kojima je najpropisivaniji azitromicin odnosno lekovi sa ovom aktivnom supstancom - navode za Telegraf u Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje.

Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja prof. dr Berislav Vekić, koji je otvorio skup o upotrebi antibiotika, kaže da nas ove brojke svrstavaju u grupu zemalja koje ih izrazito neracionalno koriste.

- To znači da svaki dan u Srbiji na 1.000 stanovnika, 29 uzima antibiotike - rekao je on.

A, da li za povećanu potrošnju antibiotika postoje klinička opravdanja?

Direktor Klinike za infektivne i tropske bolesti Kliničkog centra Srbije doc. dr Goran Stevanović kaže da, nažalost, postoje, ali da je sa druge strane neprihvatljivo da se ovi lekovi propisuju opštoj populaciji za svaku povišenu temperaturu, kijavicu, virusnu infekciju...

- Činjenica je da je upotreba antibiotika velika i da je u sve većem porastu. Nažalost, tolika upotreba antibiotika  jeste opravdana jer imamo sve veći broj ljudi koji su ozbiljno bolesni, koji su podložni ozbiljnim infekcijama jer se životni vek produžava, zato što imamo sve veći broj pacijenata, koji zahvaljujući odličnoj i uspešnoj onkološkoj terapiji sa malignim bolestima žive dugo, a imamo i veliki broj ljudi koji imaju urođena stanja  autoimunih bolesti i zahtevaju imunosupresivnu terapiju. To su sve pacijenti koji pre nekih 10, 20 a naročito pre 50 godina, ne bi preživeli i doživeli sadašnji životni vek. I epidemija politraumatizma, pre svega, u saobraćaju, još jedan je od faktora koji zahteva masovnu primenu ozbiljnih antibiotika. Ono što je problem, jeste što dajemo antibiotike a, pre svega ih pacijenti traže za svaku povišenu temperaturu. Jer, ova prva grupacija pacijenata zahteva antibiotike rezerve, odnosno najjače moguće antibiotike a najveći induktor stvaranja otpornosti antibiotika na bakterije jesu, u stvari, lekovi koji se propisuju opštoj populaciji. Oni se često uzimaju neadekvatno, u situacijama kada je prisutna virusna bolest, kada stvarno nema razloga za njih, i ono što je još opasnije, samoinicijativno se skraćuje terapija - objašnjava doc. dr Stevanović.

Foto-ilustracija: Profimedia Foto-ilustracija: Profimedia

KIJATE I KAŠLJETE: Ali, da li je to virus ili bakterija? Evo kako da znate!

Zato je, ističe on, neophodno da i lekari i građani maksimalno racionalnizuju primenu ovih lekova, Ministarstvo zdravlja zakonski dodatno ograniči njihovu upotrebu, i da se pokrene kampanja kako bi se i opšta i stručna javnost upoznale sa pravom primenom antibiotika.

- Tek kada lekari budu davali antibiotike samo onda kada treba, i kada antibiotici ne bi mogli da se uzmu ni na jedan drugi način osim na lekarski recept, i tek kada svi mi kao pacijenti budemo znali da ne treba po svaku cenu da tražimo antibiotik, imaćemo realne osnove da kažemo da možemo da racionalizujemo njihovu upotrebu. U suprotnom, sasvim je realna procena koju su dale i Svetska zdravstvena organizacija i Evropski centar za kontrolu bolesti, da se možemo vratiti u eru pre antibiotika. Situacija u ovom trenutku nije takva, ali to ne znači da se daljom neracionalnom upotrebom antibiotika neće promeniti na našu štetu - zaključuje Stevanović za naš portal.

OPASNO: Evo šta može da vam se desi ako jedete meso!

Kako bi zaustavilo neracionalnu upotrebu antibiotika i sve posledice takvog ponašanja, Ministarstvo zdravlja je prošle godine pokrenulo Kampanju za racionalnu upotrebu antibiotika. U okviru nje biće izrađena nacionalna strategija i akcioni plan o racionalnoj upotrebi antibiotika u skladu sa Strateškim akcionim planom Svetske zdravstvene organizacije.

Za koje sve tegobe su vam lekari propisivali antibiotike? Podelite to sa nama u komentarima. 

(Lj. Račić)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Pravda

    29. januar 2016 | 12:42

    Na zalost, promaja je glavni uzrok vecine bolesti u Srbiji, a antibiotici su lek"izbora"(boleo me zub , a ja sam popio jedan "pentraksil"!!!!!!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA