Šokirani dečak stoji iznad leševa svoje streljane porodice, nacisti ga gledaju i smeju se. Zatim dobija metak u potiljak (POTRESNA FOTOGRAFIJA)

Neopisiv je stepen mentalne obolelosti nekoga ko može, „vršeći svoju dužnost“, da strelja desetine nedužnih civila, da poštedi samo jednog dečaka kojeg onda natera da pozira nad leševima svoje porodice, i da ga tek onda pogubi hicem u potiljak. Neoposiv

  • 6
Nacisti posmatraju dečaka koji stoji iznad svoje streljane porodice. Nakon fotografisanja hicem u potiljak ubio ga je oficir iza njega. Zborov, Ukrajina, 5. jul 1941. Foto: Wikimedia Commons/Bundesarchiv, Bild 183-A0706-0018-030 / CC-BY-SA 3.0

Ajnsacgrupe (nem. Einsatzgruppen), što u prevodu znači „Operativne grupe“, igrale su važnu ulogu ne samo u sklopu „Konačnog rešenja jevrejskog pitanja“ (nem. Die Endlösung der Judenfrage) nego i u etničkom čišćenju slovenskih zemalja u sklopu Opšteg plana „Istok“ (nem. Generalplan Ost) koji je podrazumevao „pravljenje mesta“ za nemačku kolonizaciju Istočne Evrope fizičkim uklanjanjem sveg drugog življa sa tog prostora.

Administrativno su bile potčinjene Glavnom bezbednosnom uredu Rajha (nem. Reichssicherheitshauptamt; skr. RSHA), što u krajnjoj liniji znači Hajnrihu Himleru. Prvobitno je bilo četiri ajnsacgrupe koje su bile dodeljene različitim grupama armija i radile zajedno sa prikačenim im rezervnim bataljonima regularne uniformisane nemačke policije (nem. Ordnungspolizei; skr. Orpo); kasnije je obrazovano još ovih jedinica, a sve su brojale od 500-990 vojnika.

Ajnsacgrupe su često vršile pogubljenja nekolicine nasumičnih nesrećnika, ponekad i slučajnih prolaznika, ali dešavalo se i da pobiju odjednom desetine hiljada osoba. Tako su 29-30. septembra 1941. izvršili pokolj nad 33.771 kijevskim Jevrejinom u obližnjoj jaruzi Babin Jar, dok su 30. novembra i 8. decembra, tokom ta dva odvojena dana, u šumi Rumbula kod Rige u Letoniji, pobili 24.000 Jevreja iz Riškog geta kao i oko 1.000 nemačkih Jevreja koje su vozovima bili dopremili. Ova dva događaja najkrvavija su dvodnevlja Holokausta, što se tiče streljanja.

Dan sećanja na Holokaust u savremenom Izraelu. Foto: Tanjug/AP

Raul Hilberg — autor knjige „Uništenje evropskih Jevreja“, najznačnijeg dela o Holokaustu — procenjuje da su ajnsacgrupe u periodu 1941-1945. godine likvidirale više od dva miliona ljudi, od čega 1,3 miliona Jevreja.

Na prvopriloženoj fotografiji u tekstu se nalazi šokirani, zaprepašćeni, potreseni, istraumirani dečak koji dana 5. jula 1941. godine pozira mentalno obolelom fotografu stojeći iznad svoje pobijene porodice, u blizini poljskog grada Zborova, koji se danas nalazi u Ukrajini. Nesrećno dete je okruženo esesovcima, koji su posebno grupisani na desnoj strani slike.

Oni ga posmatraju, neki od njih puše cigarete posle „dobro obavljenog posla“, a mladić levo od njega izgleda kao da se smeši (budući da nije u uniformi, očigledno je deo nekih pomoćnih trupa). Neposredno nakon fotografisanja, dečaka je hicem u potiljak ubio oficir iza njega. Po svemu sudeći, dečak je Ukrajinac.

(O. Š.)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Više sa weba

Komentari

  • Mihailović

    9. maj 2019 | 12:09

    NEOPISIVI STEPEN MENTALNE OBOLELOSTI...a šta je ono u JASENOVCU, ovo je sitnica prema zločinima ustaša koje i dan danas mnogi ne prihvataju i ne priznaju...i teško je normalnom ljudskom mozgu shvatiti da je neko to radio Srbima,Romima,Jevrejima...postoje filmovi zločina koji nisu za gledanje,toliko su strašni

  • DARKO 100%

    9. maj 2019 | 13:00

    Virus fasizma i rasizma koji je odneo mnoge nevine zrtve i jedino se zrtvom moglo iskoreniti i pobediti gde je bivsi Sovjetski savez najvise pretrpeo , i Srbi,jevreji i romi

  • Nataša

    10. maj 2019 | 22:20

    Psihopate su ljudi bez emocija koji ubijaju bez griže savesti Dabogda ih kosmička pravda ubila, ubice bezosećajne

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA