Zašto je jutros u 05:19 bio sudbonosni trenutak za sve nas?

Zimska kratkodnevnica je vreme kada se ponovo vraćamo svom domu i sebi

  • 1
Brankov most foto: pixabay.com

U nedelju 22.12.2019. u 05:19 Sunce je doseglo najnižu tačku na nebu i dalo nam najmanje svetla u godini. Upravo zato današnji dan ima snažno duhovno značenje i posebnu energiju nakon koje ništa više neće biti isto.

Smatra se da će sudbina izmeniti svet na bolje jer u ezoteričnom smislu, sunčev ciklus predstavlja rast svesti i prosvećenost duše.

Početkom zimske kratkodnevnice, naša duša se oslobađa svoje fizičke prisutnosti i uspinje se nazad u svoj duhovni dom do Izvora. Zima je vreme odmora i predstavlja pripremu za ponovni život (proleće), slično hibernaciji nekih životinja.

Srce, sunce foto: pixabay.com

Od četiri smera i glavnih boja, zima predstavlja sever i plavu boju, a godišnja doba nas uče o procesu rađanja, života, smrti i ponovnog rađanja.

Nakon što sperma oplodi jajnu ćeliju, prolazimo kroz proces sazrevanja do rođenja, koji je jednak tačnom broju dana sazrevanja kukuruza iz semena. Dete putuje kroz tunel i iz mraka prelazi u svetlo.

Ovaj ciklus ponavlja se i kroz godišnja doba u našim životima od rođenja do smrti, dokazujući da je naš materijalni život jednostavno samo fraktal svemira i na kraju - Izvora.

Zimska kratkodnevnica je u znaku Jarca što predstavlja materijalizam i ego. U Astroteologiji ovo je vreme kada Isus (Sunce) prelazi u materijalni svet (Jarca) nakon izlaska iz očeve kuće.

Upravo zato je današnji dan trenutak kada je Zemlja najtamnija, a to je zapravo obećanje svetla i proleća. U mnogim drevnim kulturama taj dan se slavi kao ponovno rođenje, odnosno povratak Boga.

Zalazak sunca, oluja, duhovnost, horoskop foto: pixabay.com

Tako su, na primer, Egipćani 12 dana slavili ponovno rođenje Sunca, kao odraz 12 delova kalendara. U Mesopotamiji je godišnji festival zapravo preuzet od Persijanaca kada se dvanaestodnevnim festivalom slavila pobeda boga Marduka nad čudovištima tame.

Sve te tradicije nastavile su se potom u antičkom svetu - u Grčkoj je legenda o Zevsovoj pobedi nad Kronom bila osnova slavlja, a kod Rimljana su suparnici bili Jupiter i Saturn.

I u današnje vreme se u različitim kulturama i religijama vreme kratkodnevnice poklapa sa praznicima, pa postoji i staroslovenski naziv za taj dan - Koljada. U nekim krajevima Balkana postojao je običaj da dete na konju nosi zapaljeni simbol Sunca koji se vrti, a koji je potom bio zamenjen zvezdom.

Sve u svemu, svi ovi običaji - bilo drevni, bilo noviji slave dolazak na svet nečega što će izmeniti svet na bolje, a to ponovno rađanje mora da počne tamom, odnosno kratkodnevnicom.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA