Njujork tajms otkriva kako provesti 36 sati u Beogradu
Bogata srpska kuhinja i raznovrsni klubovi i kafići samo su polazna tačka za boravak u ovom gradu na Balkanu gde istorija čeka iza svakog ćoška, piše u tekstu američkog "Njujork tajmsa" o Beogradu.
Dok turisti preplavljuju evropske gradove kao što su Barselona, Venecija i Dubrovnik, srpska prestonica se tiho preoblikuje u veoma zabavnu i predusretljivu metropolu na Balkanu, navodi se u opširnom tekstu lista pod nazivom "36 sati u Beogradu" u odeljku putovanja.
Narodni muzej i Muzej savremene umetnostu su nedavno ponovo otvoreni posle dugotrajnih obnova. Sada žitelji nekadašnje jugoslovenske prestonice čekaju da svet pronađe najkraći put do ovog pristupačnog i prijateljskog grada koji ima toliko puno da ponudi, piše američki list.
Autor teksta boravak u Beogradu počinje u petak posle podne, završava u nedelju, a za svaki dan navodi nekoliko predloga mesta koje treba posetiti.
To su između ostalog, Narodni muzej, Muzej Jugoslavije, Kalemegdan, kao i nekoliko restorana sa ukusnom hranom po njegovom izboru, koktel-barovi, kafići, klubovi...
Autor ističe Narodni muzej, koji je, kako navodi, smešten u doteranoj neoklasičnoj zgradi i na tri sprata i izlaže veličanstvena dela, uključujući predmete iz rimskog perioda iz cele Srbije, slike majstora kao što su Tintoreto, Mone i Renoar i radove jugoslovenskih slikara i vajara iz 20. veka, među kojima su Marko Murat, Nadežda Petrović i Ivan Meštrović.
Muzej Jugoslavije takođe se našao među beogradskim ustanovama kulture koje treba posetiti.
U tekstu se kaže da je Jugoslavija bila fascinantna mešavina južnoslovenskih naroda, a da ovaj muzej vodi posetioce od Kraljevine Jugoslavije formirane posle Prvog svetskog rata, kroz period socijalističke Jugoslavije iz vremena posle Drugog svetskog rata, i perioda Josipa Broza Tita.
U sklopu muzeja nalazi se i Titov grob, ukusno izrađen od mermera ispod staklenog plafona u zgradi koja se zove Kuća cveća, piše autor.
Dodaje da posetioci mogu da vide i kolekciju poklona koje je Tito primio od drugih svetskih lidera i javnih ličnosti, među kojima je kamen sa Meseca, koji mu je poklonila posada Apola 11. Nezabobilazna lokacija za sve posetioce Beograda, pa i za izveštača Njujork tajmsa je Kalemegdanska tvrđava. U tekstu se navodi da je to mesto na kojem je Beograd rođen.
Nekada rimsko utvrđenje Singidunum, a kasnije srednjovekovna turska tvrđava, sredinom 19. veka Kalemegdan je pretvoren u park, u kojem se danas nalaze kafići, muzeji i Beogradski zoološki vrt, piše autor. On ističe da je to prijatno mesto za nedeljnu šetnju sa kojeg se širi pogled na ušće Save u Dunav.
Kao mesto za fotografisanje on preporučjuje Pobednika, kako kaže, spomenika podignutog 1928. godine kao spomen na pobedu Srba nad Osmanlijama i Austrougarskim carstvom u Prvom svetskom ratu.
Kada je reč o gastronomiji, kuvari, kako se navodi, kreativno pripremaju srpsku kuhinju, a autor preporučuje i mesta gde se može naći "hrana za utehu" i razni specijaliteti.
On navodi da nostalgični Njujorčani mogu da naruče omlet sa slaninom i sirom ili odličan jagnjeći hamburger, ali da bi posetioce možda više zanimala balkanska jela, kao što su grilovani miročki sir sa senfom i medom, laki i sočni ćevapi od jagnjetine, umesto uobičajene govedine ili teleći jezik sa cveklom.
Kada je u pitanju balkanska kuhinja, on čitaocima preporučuje da probaju suve šljive rolovane slaninom, kobasice iz Slavonije, gulaš iz Vojvodine i sireve iz cele Srbije, kao i šopsku salatu.
Još jedna preporuka autora je i tradicionalni balkanski specijalitet, pljeskavica, a kako kaže, najbolja je servira sa ajvarom i kajmakom, koja se služi u jednom restoranu.
U tekstu je pažnja posvećena i zabavi, pa se preporučuju klubovi gde ima žive svirke.
I u ovom tekstu kao nesto karakteristično pominje se rakija.
Ne možete da bacite šljivu, a da ne pogodite nekoga ko ne proizvodi svoju rakiju, žestoko alkoholno piće od voća sa snagom da otopi stomak, navodi autor.
On dodaje da je probao domaću rakiju koja je ležala u buradima i do 10 godina, kao i da se pored šljivovice mogu naći još 22 vrste rakije, od dunje, jabuke, kajsije...
Autor ima preporuku i za šoping, a među njima je retro modna radnja, sa proizvodima iz 1960-ih, 70-ih, kao i 80-ih, ali kaže da se može naći i nešto savremenije poput pametno dizajniranih majica sa natpisima vezanim za Beograd.
(Tanjug.rs)
Video: Slavko Panić je jedan od najboljih srpskih trejl trkača, ovako se probio na vrh
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Toma
Ziveo sam u americi, nisu oni ni pet posto upoznati o lepotom Srbiji, osim ratnih tegoba!? Vreme je da se licno uvere, a ne,, teledirigovano,, da su nasa dva naroda Saveznici. Da se nasa Srpska zastava zavijorila na Beloj kucu, u znak priznanja kao hrabar narod, koji je oduvek branio svoj narod, a nikada napadao nikog!! E, sada je doslo pravo vreme, ne 36 sati, vec mnogo vise da osete velikodusnost i gostoprimstvo naseg naroda!! Lepo je to novinar istrazivacki napisao pokazao i dokazao u sta se i sam uverio, kako bi slikovito preneo amerikancima da je Srbija zemlja koju sto pre treba posetiti i uzivati u daru prirode, istorije, umetnosti, kulture, privrede, poljoprivrede, a bogami i sporta koji je u vrhu sveta,!?
Podelite komentar