≫ 

Zdravlje na usta ulazi: Promenite navike odmah i ne dozvolite da vam se deca razbole!

Da li ste primetili da se, u odnosu na pre 30 godina, drastično povećao broj gojazne dece?

  • 3
debelo gojazno dete, decak, gojaznost, tezina Foto: Shutterstock

Prema istraživanju Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", čak četvrtina ispitane dece školskog uzrasta je preterano uhranjena ili gojazna.  Glavni „krivac“ za višak kilograma kod dece (ali i odraslih) je nepravilna ishrana - brza hrana, masne grickalice, slatkiši, gazirani sokovi, preskakanje obroka, ali i slaba fizička aktivnost. Razlozi zbog čega su ova deca navela da se ne hrane zdravo jesu nedostatak vremena, novca, stres i uklapanje u socijalno okruženje. Ono što posebno zabrinjava jeste da ih skoro 25 odsto preskače doručak u toku radne nedelje, a mnogi idu u školu bez doručka, nemaju voće za užinu, a usput kupe masno pecivo ili, još gore, masne grickalice.

Mast u krvi Foto: Annals of Internal Medicine

Kako navodi dr Ivanka Videnović, pedijatar u penziji, procenat gojazne dece školskog uzrasta tokom njenog rada u DZ Palilula u Beogradu (početak 1960 –tih do kraja 1990 –tih), se primetno povećao. „Bilo je strašno za videti epruvete sa izvađenom krvi ove dece, gde se pri centrifugiranju krvi jasno odvajao sloj masnoće od uobličenih elemenata krvi (leukociti, eritrociti). Praktično se nije mogao ni videti serum iz krvi od masti. Sve je to primećeno posle konzumacije grickalica koje se prže u velikom količinama ulja. A govorim od školskoj deci uzrasta od 9 – 14 godina - izjavila je dr Videnović.

Školska deca su najugroženija

Deca se igraju sa mobilnim telefonima, škola, mobilni, društvene mreže, zavisnost, internet Foto: Pixabay

Svaki roditelj bi trebalo da bude svestan koliko naše navike i odluke utiču na dete, pa u prevenciji gojaznosti upravo mi, roditelji, imamo ključnu ulogu. Kada je pravilna ishrana u pitanju, jedan od najkritičnijih perioda je polazak dece u školu. Tada se zdrave navike lako gube zbog uticaja vršnjaka i njihovih navika u ishrani. Drugi važan faktor je što u školskim kantinama nema ponude zdravih grickalica ili voća, već samo kesice prženih, masnih proizvoda prepunih raznih aditiva, kao i peciva prepunih masti.

Kada krenu u srednju školu, nastupa drugi krizni period za decu, jer u adolescentskom dobu može doći do oštećenja zdravlja raznim dijetama. Mladi samoinicijativno isključuju pojedine vrste namirnica, a da se pri tom ne konsultuju sa stručnjacima. Zato bismo svi morali da obratimo više pažnje šta nam deca jedu.

Čipsevi od sušenog povrća su rešenje

Šta zapravo ulazi u sastav proizvoda koje kupuju i jedu, zna zanemarljiv broj građana Srbije. Samo mali procenat ljudi čita deklaracije na proizvodima, pa mnogi ne znaju da je broj masti i kalorija u grickalicama neverovatno visok. Na sreću, u celom svetu su ljudi postali svesniji važnosti zdrave ishrane, pa i u Srbiji sada imamo mogućnost da se opredelimo za zdravije opcije.

Naime, srpski brend True Story je, upravo vođen idejom da ponudi zdraviju hranu deci (ali i odraslima), počeo da proizvodi čipseve od sušenog krompira i ostalog povrća, pa smo čak primetili da ne mali broj dece po školama uzima ovaj čips za užinu, ali i sušene jabuke ili kruške, koje su naročito popularne među decom.

True Story. Foto: True Story

U “utakmici” između čipseva od sušenog povrća True story i drugih proizvođača grickalica, ovi čipsevi teško mogu, posebno na kraći period, pobediti kada su u pitanju “ukus proizvoda” i cene. Na ukus ovih proizvoda, pored stečenih navika, prevashodno utiču sastojci od koji su napravljeni (visoka koncetracija ulja, razni pojačivači ukusa, aditivi.......), a na cene skuplji proces proizvodnje kod proizvoda True Story.

Da li znate da, na primer, True Story čips od sušenog krompira sadrži svega 3% morske soli i 1% maslinovog ulja, sve ostalo je dehidriran krompir. Dehidracija se vrši autorskom tehnologijom, na temperaturi od 60 stepeni celzijusa, čime se zadržava maksimalno učešće korisnih materija u dehidriranoj materiji (gubi se samo voda), kao i ukus prirodnog krompira. Samo da napomenemo da količini od 20g sušenog krompira odgovara 120g svežeg krompira. Zar to nije bolja i zdravija užina i za nas i za našu decu? Probajte, pa sami ocenite da li je True Story prava priča i za vas.

True Story. Foto: True Story

Video: Malog naterali na dijetu on počeo da fantazira hranu sa bilborda

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Petar

    24. decembar 2019 | 09:32

    Auuu kakva reklama!

  • Krug

    24. decembar 2019 | 11:47

    Zdrava hrana nije skupa i dostupna je gotovo svima. Ne znam sta vi " strucnjaci" pod tim" zdrava "podrazijevate, nije vam bitno. Bitno je da lupate i da zaradjujete. Juce je , po vama, bio nezdrav nus proizvod al je zato danas vec zdrav, sutra ce opet biti nezdrav.

  • Dasa

    24. decembar 2019 | 16:56

    Izgleda da je najteze menjati lose navike posebno kada je ishrana u pitanju...!

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA