≫ 

Nije samo hipertenzija opasna: I nizak pritisak može da ukaže na ozbiljne zdravstvene probleme

Hronično niske vrednosti pritiska, praćene subjektivnim smetnjama, alarmiraju na prisutnost zdravstvenih problema udruženih sa povećanim oboljevanjem i smrtnošću

  • 0
zračenje, zamor očiju, oči, glavobolja, rad na računaru, Buljenje u ekran Foto: Shutterstock

Kad se pomene krvni pritisak, većina ljudi odmah pomisli na povišene vrednosti, odnosno hipertenziju koju prati niz problema i potencijalnih vrlo ozbiljnih oboljenja. Ali, ni nizak arterijski pritisak, odnosno hipotenzija nije uvek bezazleno stanje. To najbolje znaju oni čije vrednosti krvnog pritiska često „padaju“ ispod 120/80. Konstantan osećaj umora, vrtoglavica i glavobolje samo su neki od simptoma koji prate hipotenziju.

Lekari se u kliničkoj praksi često susreću sa bolesnicima koji imaju niske vrednosti arterijskog pritiska, ali kažu da većina nema pratećih simptoma i ovaj nalaz ne zahteva dalje ispitivanje.

Međutim, kod izvesnog broja bolesnika hronično niske vrednosti pritiska praćene subjektivnim smetnjama mogu ukazivati na prisutnost ozbiljnih poremećaja koji su udruženi sa povećanim oboljevanjem i smrtnošću.

Prema definiciji, nizak arterijski pritisak je pritisak koji je dovoljno nizak da je protok krvi kroz organe neadekvatan, što dovodi do pojave simptoma i znakova oštećenja organa. Definicija se ne zasniva na apsolutnim brojčanim vrednostima pritiska, jer donje normalne vrednosti utvrđene u populacionim studijama zavise od starosti, pola i doba dana, i kreću se od 85/45 mmHg za, na primer, žene mlađe od 50 godina, do 105/66 mmHg za muškarce koji imaju više od 50 godina.

Dijagnoza arterijske hipotenzije može se postaviti kada uz niske vrednosti arterijskog pritiska bolesnik ima simptome hipotenzije kao što su, primera radi, vrtoglavica, glavobolja, osećaj umora, pospanost, omaglice, gubitak svesti.

Simptomi hipotenzije

Slabost, gubitak svesti, vrtoglavica, omaglica, bol u grudima, nejasan vid, žeđ i mučnina su simptomi koji se javljaju kod osoba koje imaju nizak arterijski pritisak.

Ovi simptomi su nekad izraženi pri uspravljanju iz ležećeg ili sedećeg položaja, što se označava kao ortostaska, odnosno posturalna hipotenzija.

Uzroci

Arterijski pritisak je određen sa dva faktora - količinom krvi koju istiskuje srce u krvne sudove i otporom protoku krvi kroz male arterije. Do pada pritiska može doći ukoliko se manje krvi doprema u krvne sudove ili dolazi do smanjenja otpora u malim arterijama.

Stanja koja smanjuju zapreminu cirkulišuće krvi smanjuju količinu krvi koju srce može da ispumpa, i stanja i činioci koji utiču na periferni otpor u krvnim sudovima mogu biti razlog padu pritiska.

To su dehidratacija (usled povraćanja, dijareje, neadekvatnog unosa tečnosti u stanjima povećanog znojenja, povišene temperature, toplotnog udara), krvarenje, zapaljenski procesi koji dovode do gubitka tečnosti u treći prostor (sepsa, akutno zapaljenje pankreasa, alergijske reakcije), srčana oboljenja (srčana slabost, srčane mane, bolesti srčane kese, poremećaji srčanog ritma), lekovi (najčešće lekovi za lečenje povišenog pritiska, zatim antidepresivi, lekovi za lečenje Parkinsonove bolesti, erektilne disfunkcije u kombinaciji sa nitroglicerinom i drugi), alkohol i narkotici.

foto Pixabay foto Pixabay

U užem smislu bolesnici sa arterijskom hipotenzijom se mogu svrstati u one sa hroničnom konstitucijskom hipotenzijom i one sa ortostatskom hipotenzijom.

Hronična konstistucijska hipotenzija se karakteriše simptomima slabe prokrvljenosti mozga, pa dominiraju vrtoglavica, slabost, hronični umor, bliski gubici svesti i gubitak svesti.

Ortostatska hipotenzija može biti izazvana širokim spektrom bolesti koje zahvataju centralni i periferni nervni sistem, kardiovaskularni sistem ili su posledica endokrinoloških poremećaja i nejasno definisanih stanja. Karakteriše se padom gornjeg (sistolnog) pritiska za više od 20 mmHg i padom donjeg (dijastolnog) za 10 mmHg nakon tri minuta od uspostavljanja uspravnog položaja, što je praćeno tipičnim simptomima.

Uzroci ortostatske hipotenzije se mogu ugrubo podeliti na autoimune (vazovagalni, primarni i sekundarni autoimuni poremećaji) i neautoimune uzroke (bolesti srca, dehidratacija, trudnoća, povišena temperatura, endokrinološka oboljenja, lekovi).

Dijagnoza

Merenje pritiska u ležećem i uspravnom položaju je prvi korak u postavljanju dijagnoze niskog arterijskog pritiska. Kod bolesnika sa simptomatskom hipotenzijom postoji značajan pad pritiska pri uspravljanju, što dovodi do ispoljavanja ili pogoršanja simptoma. Osnovni cilj je utvrditi šta je uzrok niskog pritiska. Nekad je to očigledno - na primer, gubitak krvi usled traume, anafilaksa.

foto Pixabay foto Pixabay

U drugim slučajevima je potrebno uraditi niz pretraga u cilju utvrđivanja uzroka hipotenzije (laboratorijski nalazi, radiološka ispitivanja, EKG, holter EKG, ehokardiografija, radiološka ispitivanja). Ambulantnim 24-časovnim merenjem arterijskog pritiska može se precizno utvrditi arterijska hipotenzija, kao i uslovi i vreme kada se javila. Ovo se koristi za razlikovanje tipa hipotenzije na osnovu dnevne krivulje pritisaka. Tek kada se hipotenzija kod simptomatskog bolesnika utvrdi 24-časovnim merenjem, opravdano je proširiti spektar pretraga kako bi bila ustanovljena priroda poremećaja.

U druge dijagnostičke postupke spadaju testovi za ispitivanje autonomnih poremećaja koji se uglavnom odnose na utvrđivanje promene srčane frekvencije i arterijskog pritiska na simulaciju autonomnog nervnog sistema.

Lečenje

Kod osoba sa hipotenzijom koja nije praćena simptomima nije potrebno sprovoditi lečenje. Ukoliko je moguće utvrditi poremećaj koji je doveo do hipotenzije, jasno je da to prvi korak u lečenju. Ovo se odnosi na akutna stanja kao što su gubitak cirkulišućeg volumena, poremećaji ritma, spoljašnji uzroci (lekovi, alkohol, narkotici). Opšte mere se odnose na savete za postepeno ustajanje nakon ležanja (sedeti u postelji do pet minuta, a zatim stajati oslonjen uz ivicu kreveta). Zatim se savetuje da tokom ležanja glava bude uzdignuta za oko 15 odsto u odnosu na telo.

Potrebno je svakodnevno sprovoditi umerenu fizičku aktivnost i povećati dnevni unos natrijuma (od osam do 10 grama). Mišljenja o koristi od upotrebe elastičnih čarapa su podeljena, ali ako se predloži moraju se koristiti čarape koje obuhvataju cele noge do kuka.

Ako ove mere ne dovedu do poboljšanja, mogu se primeniti farmakološke mere (midodir, pirostigmin, ibuprofen za hipotenziju koja se javlja nakon obroka, vazovagalna – beta blokatori, selektivni inhibitori preuzimanja serotonina i drugo).

Kako da pomognete sebi

U slučaju naglog pada pritiska koje je praćeno tegobama potrebno je zauzeti ležeći položaj, povećati unos tečnosti i soli, izbegavati uslove koji potenciraju hipotenziju (visoke temperature, povećana vlažnost sredine).

U slučaju održavanja tegoba potrebno je potražiti pomoć lekara.

Video: Volimo njihove filmove, muziku... Poznati koji su su izgubili bitku sa HIV-om

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA