Gugl danas posvetio stranicu Miki Alasu

Mihailo Petrović Alas spada u najveće srpske matematičare. Bio je osnivač beogradske matematičke škole iz koje je proistekao veliki broj stručnjaka

  • 3

Danas kada otvorite Gugl stranicu, dočekaće vas animacija koja je posvećena 145. godišnjici od rođenja Mihaila Petrovića Alasa, čuvenog srpskog matematičara, profesora Univerziteta u Beogradu i akademika Srpske kraljevske akademije.

Mika Alas je rođen 6. maja 1868. godine u Beogradu, na Savskoj padini, nedaleko od Konaka kneginje Ljubice, kao prvo dete oca Nikodima, profesora Bogoslovije, i majke Milice.

Završio je Prvu beogradsku gimnaziju u periodu 1878-85, u generaciji sa Miloradom Mitrovićem, Jovanom Cvijićem, Pavlom Popovićem i drugim velikanima, o čemu je napisan roman i snimljen TV-film "Šešir profesora Koste Vujića", a zatim upisao Prirodno-matematički odsek Filozofskog fakulteta u Beogradu. Studije u Beogradu je završio 1889. godine. Posle toga, u septembru 1889. otišao je u Pariz radi daljeg školovanja i spremanja prijemnog ispita za upis na École Normale Supérieure (Visoka normalna škola, Naučni odsek). Na Sorboni je diplomirao matematičke nauke 1891. godine, a fizičke nauke 1893. godine. Kao najbolji student svoje generacije prisustvovao je prijemu kod predsednika Francuske republike 1893, a isto tako i 1894. godine. Radio je na pripremi doktorata i 21. juna 1894. godine odbranio je doktorsku disertaciju na Sorboni, pred komisijom profesora Šarl Ermit, Emil Pikar i Pol Penleve i stekao stepen doktor matematičkih nauka. Njegov doktorat je bio iz oblasti diferencijalnih jednačina.

Konstruisao je hidrointegrator i sa njime osvojio zlatnu medalju na Svetskoj izložbi u Parizu 1900. godine.

Kada je 1905. godine Velika škola prerasla u Beogradski univerzitet, među prvih osam redovnih profesora koji su dalje birali ceo nastavni kadar bio je i Mika Alas. Predavao je na Filozofskom fakultetu, gde je 1908/09. bio dekan.

Godine 1939. postao je počasni doktor Beogradskog univerziteta. Iste godine nagrađen je Ordenom Svetog Save prvog reda.

Po svom naučnom radu i rezultatima Mihailo Petrović Alas spada u najveće srpske matematičare, jedini matematičar među 100 najznamenitijih Srba. Njegova zasluga je posebno velika što je bio osnivač beogradske matematičke škole, iz koje je proistekao veliki broj njegovih učenika koji su nastavili njegovo delo. Sve doktorske disertacije iz matematike odbranjene na Beogradskom univerzitetu od 1912. do Drugog svetskog rata bile su pod njegovim mentorstvom.

Profesor Mihailo Petrović je umro 8. juna 1943. u svom domu na Kosančićevom vencu u Beogradu.

Bavio se ribarstvom, otuda i njegov nadimak Alas. Rekordan ulov je imao 1912. kada je ulovio soma od 120 kg. Bio je ne samo ljubitelj, nego i dobar poznavalac ribarstva, pa je u tom svojstvu učestvovao u pregovorima za zaključenje konvencije o ribolovu sa Rumunijom, kao i u pregovorima o zaštiti ribolova na Savi, Dunavu i Drini sa Austrougarskom. Bio je jedna od najpopularnijih ličnosti starog Beograda, poznat kao Mika Alas.

(Telegraf.rs)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Анастасије Вукобрадовић Долц

    6. maj 2013 | 11:27

    Лепо је бити Србин, када васцели свет зна да је проф. др Михаило Петровић Мика Алас Србин, један од највећих светских математичара. Срби су и Никола Тесла, Михаило Пупин, Милутин Миланковић, Иво Андрић, Скендер Куленовић, Јован Цвијић, Јосиф Панчић, Мехмед Селимовић, Петар Петровић, Емир Кустурица, Стеван Стојановић Мокрањац, Доситеј Обрадовић, Вук Караџић, Бранко радичевић, Лаза Лазаревић, Свети Сава...

  • ww

    6. maj 2013 | 10:17

    konacno da se i mi pomenemo po necemu istaknutom i pametnom

  • Neverovatno

    6. maj 2013 | 10:41

    Hvala Bogu da se i o nama nesto cuje.

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA