≫ 

Uskoro nova vrsta rakije: Jova iz Svrljiga odlučio je da napravi pićence koje će lako i nežno kliziti niz grlo

Jović je kazao da nije do sada proizvodio organsku rakiju iako organski šljivik imam sedam godina, jer je mislio da za takvu rakiju nema kupaca

  • 3
Pravljenje rakije, rakija Foto: Telegraf

Posle skoro tri decenije proizvodnje isključivo vina i rakije, Bora Jović iz Svrljiga krenuće ovih dana da proizvodi rakiju, i to organsku, iz sopstvenog šljivika.

U neposrednoj blizini Svrljiga, u ataru sela Merželeta, na visoravni koja se nalazi na 510 metara nadmorske visine Jović uzgaja četiri hektara organske šljive, hektar organske aronije i dvadesetak hektara vinograda.

- Planiram da proizvedem između 4.000 i 5.000 litara organske rakije. Prema mojim saznanjima biće to prva organska rakija proizvedena u Srbiji. Neću je odmah ponuditi kupcima. Zadržaću je u buradima sigurno pet, šest godina, dok potpuno ne "sazri" - rekao je Jović agenciji Beta.

Jović je kazao da nije do sada proizvodio organsku rakiju iako organski šljivik imam sedam godina, jer je mislio da za takvu rakiju nema kupaca.

- Nedavno sam se međutim, uverio da u evropskim zemljama postoji ozbiljna ponuda organskih pića, među kojima se nalazi i rakija - istakao je on.

Ovo će biti prva organska rakija; Foto: Telegraf

Jović je rekao da već sedam godina proizvodi organsko vino od aronije, a planira da za neku godinu krene i sa proizvodnjom organskog jabukovog sirećeta.

- Prošle jeseni zasadio sam dva hektara starih sorti jabuka, ove jeseni zasadiću sedam, a naredne još deset hektara jabuka. Biće tu pre svega stabla "budimke" i "kožare". Započeo sam konverziju zemljišta i za tri, četiri godine kada stigne prvi rod moći ću da dobijem sertifikat da se radi o organskoj proizvodnji - izjavio je Jović.

Prema Jovićevim rečima, njegovi planovi kada je u pitanju organska proizvodnja veoma su ozbiljni jer je tražnja za tim proizvodima sve veća.

- Organska proizvodnja u svetu raste po godišnjoj stopi od 15 odsto, što je svojevrstan rekord. Kod nas je reč "organsko" bila do pre par godina strana, a sada već zvuči ozbiljno. Nije više problem prodati organski proizvod jer postoje firme koje se bave otkupom i izvozom - kazao je Jović, mašinski inženjer po struci.

Kako je kazao Jović, organska proizvodnja na jugu Srbije tek je u začetku, tako da je on sa svojim iako malim površinama trenutno najveći prozvođač organskog voća.

Aronija će se koristiti za pravljenje rakije; Foto: Telegraf

Direktor Poljoprivredne stručne službe Niš, Srećko Vukašinović izjavio je agenciji Beta da na području nišavskog okruga raste interesovanje za organsku proizvodnju, ali da je trenutno mnogo više domaćinstava koja se nalaze u postupku konverzije zemljišta, od onih koji su završili taj postupak i dobili sertifikat o organskoj proizvodnji.

- Ljudi se uglavnom opredeljuju za proizvodnju voća koje može da se preradi u sokove ili džemove, kao što je to slučaj sa aronijom. Proizvođačima, međutim i dalje predstavlja problem plasman tih proizvoda jer su skuplji od drugih i malo teže ih prodaju - kazao je Vukašinović.

On je kazao da će Poljoprivredna služba narednom periodu raditi na formiranju udruženja koje bi okupilo proizvođače organskih proizvoda, a tako objedinjeni mogli bi da obezbede lakši plasman svojih proizvoda.

Udruženje bi, dodao je Vukašinović, moglo da podstakne druge ljude da se bave organskom proizvodnjom.

VIDEO: Da li biste probali špricer od manga?!

(Telegraf.rs/Beta)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Cika Velja

    17. septembar 2018 | 19:17

    Kako stiti vocke od kiselih i radioaktivnih kisa? Planeta zemlja odavno vise ne daje nista organsko!?

  • Čika Jova

    17. septembar 2018 | 18:16

    Bravo majstore, dodaj šumatovku zbog šmeka. Sorte koje se ne prskaju a rađaju svake godine i to obilno. Jedno stablo koliko više desetina ovih prcoljaka. Prave veliku hladovinu, ne zalivaju se, ne prskaju se, ne obrađuje se zemlja. Jedini problem je berba.

  • rikee

    17. septembar 2018 | 19:39

    Sljivu Moravku... da se ne zaboravi

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA