Otkrivene tajne bivšeg glavnog tužioca u Hagu: Zapad ga veličao, hteo je da Anđelina Džoli bude mamac, a onda se saznalo da je prevarant (VIDEO)

Ugledni američki "Atlantik" uvrstio ga je među "hrabre mislioce", osobe koje su riskirale ugled, imovinu i živote kako bi "sledile velike ideje". Međutim, njegova priča je isuviše holivudska da bi bila istinita

  • 8

Bivši glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, Luis Moreno Okampo, pored svoje uloge u sudu, postao je poznat široj javnosti kada su procureli u javnost njegovi planovi da poznata holivudska glumica, Anđelina Džoli, bude mamac za hvatanje gerliskog vođe iz Ugande, Džozefa Konja. Podaci su prvi put dobijeni od strane francuske istraživačke internet stranice Mediapart i stavljeni su na raspolaganje britanskim novinama. Sada, svakim danom u medijima dospevaju škakljive, nove informacije o argentinskom advokatu.

ANĐELININ TAJNI ZADATAK: Imala je ulogu da bude mamac u hvatanju ratnog zločinca koji je naređivao silovanja i ubistva (FOTO) (VIDEO)

Kako smo pisali početkom ovog meseca, u ovaj plan lukavi Okampo pokušao je da uključi i njenog bivšeg supruga, Breda Pita, kao i Džordža Klunija i Šona Pena, ali je u Anđelinu polagao najviše nade. Džozef Konj optužen je pred Međunarodnim sudom u Hagu za ratne zločine, među kojima je i kidnapovanje preko 66.000 dece. On, međutim, i dalje uspešno izbegava hapšenje.

Luis Moreno Okampo se navodno približio Anđelini Džoli u proleće 2012. godine i pokušao je da ubedi i njenog tadašnjeg supruga, Breda Pita.

- Zaboravite poznate ličnosti, ona je ta. Ona želi da uhapsi Konja. Spremna je. A sa njom će verovatno ići i Bred - rekao je Okampo kada je krenuo u realizaciju svog poduhvata.

Bivši tužilac tvrdi da je Anđelina sama rekla da bi mogla da privuče Konja na večeru kako bi ga kasnije uhapsili, navodi se u izveštaju.

Foto: Profimedia

- U Los Anđelesu sam i gledam tvoj film (četvrti put). Ti si genijalka! Postigla si upravo ono što si htela, to je ljubavna priča koja prikazuje užas rata - napisao je Okampo slavnoj glumici kada je snimila "U zemlji krvi i meda", film o ratu u Bosni.

- Luis, volela bih da vidiš osmeh na mom licu. Tvoj rad predstavlja sve što najviše cenim. Tako sam srećna što te je priča dotakla - odvratila mu je Džoli.

Bili su to lepi dani, vrhunac karijere argentinskog advokata, "junaka, borca za pravdu iz stvarnog života", koji je slavu stekao kao progonitelj najvećih svetskih zločinaca u Den Hagu, na sudu osnovanom nakon genocida u Ruandi i Srebrenici, piše Jutarnji list.

Na čelo kancelarije glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda, Okampo je došao 2003. nakon poznatih parnica koje je u rodnoj Argentini vodio protiv pripadnika argentinske vojne hunte. Željan dokazivanja i svestan da je dobio veliku šansu, Okampo je prionuo na trpanje najpoznatijih ubica, silovatelja i vođa dečjih vojnih jedinica u zatvor. Njegova reputacija bila je ona profesora prava autoritativnog držanja, bio je svojevrsno utelovljenje svetske savesti, odnosno poruke da zločini i kriminal neće proći nekažnjeni.

Foto: Profimedia/AFP

Pored lova na Džozefa Konja, krvnika iz DR Konga i CAR-a, istraživao je genocid u Darfuru, pred sud pozvao Tomasa Lubangu, šefa okrutne kongoanske milicije. Bavio se političkim zločinima vlada u Keniji, Maliju i Ugandi. Putovao je u ratne zone, vodio intervjue sa svedocima, izdavao je naloge za hapšenje šefova država, ručao s poslovnim ljudima i visokim službenicima, činilo se da fascinira sve oko sebe.

U tekstu iz 2011. ugledni američki "Atlantik" uvrstio ga je među "hrabre mislioce", osobe koje su riskirale ugled, imovinu i živote kako bi "sledile velike ideje".

Moreno Okampo je takođe pokušao da regrutuje filmske zvezde Džordža Klunija i Šona Pena, kao i suprugu osnivača eBay-a. On je navodno zatražio od Klunija da leti preko Libije i da "vrši pritisak na generale" kako bi se pratio pokojni vođa, Moamer Gadafi, preneo je "Dejli mejl".

Te pojedinosti iz života tužoca bliskog holivudskom glamuru, svetlo dana ugledale su nedavno, nakon što je 40.000 internih dokumenata Međunarodnog krivičnog suda i drugih izvora došlo u ruke francuskom istraživačkom portalu Mediapart, transnacionalnom projektu Evropska istraživačka saradnja, i nemačkom "Špiglu", kojem je Okampo dao intervju.

Međunarodni sud pravde u Hagu. Foto: Tanjug/AP

Dokumenti bacaju novo svetlo na Okampa. Za početak se čini da je slavni tužilac bio poprilično traljav u poslu koji nije uključivao medijsko eksponiranje i velike govore. Tako se u slučaju kongoanskog gospodara rata Lubange oslonio na anonimne svedoke, a slučaj mu se dva puta gotovo raspao. Interne kritike su pljuštale, pokazuju dokumenti. Peter Kaul, nemački advokat specijalizovan za međunarodno pravo, tvrdi da su njegovi svedoci bili problematični i da im nisu pružili nikakve nove informacije. I argumentacija mu je često bila tanka.

Tokom istrage zločina u Libiji za vreme Gadafija, Okampo je praktički kompromitovao nezavisnost suda, pokazuju dokumenti. Naime, 2011. Veće bezbednosti UN-a poverilo mu je da istraži optužbe o ratnim zločinima. Za početak, Okampo nije sproveo istragu na terenu iako su mu to savetovale kolege. "Potrebno je skupiti forenzičke dokaze i drugu dokumentaciju", rekao mu je jedan saradnik. Okampo se nije složio. "Dovoljne su informacije novinara i izjave prebega", rekao je, preneo je "Jutarnji list".

Kad su Francuska, Velika Britanija i SAD objavili rušenje "zločinačkog Gadafijevog režima", Okampo je telefonski razgovarao sa francuskim ministrom spoljnih poslova i rekao mu da otvara istragu protiv Gadafija, jednog ili dvojice njegovih sinova i tri ili četiri saradnika. Osetljivu informaciju nije smeo da otkrije, pogotovo ne jednoj od strana u sukobu. One su vrlo brzo iscurile u medije, optuženici su dobili prednost zbog upozorenja, a spoljna intervencija u Libiji dobila je dodatno opravdanje nakon što je izdao naloge za hapšenje. Okampo negira da je sa stranim službenicima raspravljao o optužnicama.

Iako je od podignutih 30 optužnica protiv libijskih službenika samo jedna rezultirala procesuiranjem i osuđujućom presudom, Okampo je nakon Gadafijevog svrgavanja otputovao u Libiju i održao "dobitnički" govor pred kamerama, predstavljajući se kao veliki oslobodilac iako je pravo krvoproliće u Libiji tek počinjalo.

Foto: Guliver/Franco Origlia/Getty Images

Ali, Okampovi poslovi u Libiji nakon rušenja Gadafija i nakon što je napustio sud, zapravo su najporazniji nalaz novinarske istrage dokumenata iz Međunarodnog haškog suda. Nakon odlaska sa mesta glavnog tužioca, odlučio je da iskoristi svoje kontakte da zaradi ozbiljan novac radeći kao svetski poznat advokat.

Jedan od klijenata bio mu je Hasan Tatanaki, sumnjivi libijski milijarder povezan s Gadafijem, koji je uključen u aktualni rat svih protiv svih u Libiji. Posao je sklopljen na tri godine za honorar od tri miliona dolara.

Gambijka Fatou Bensouda, Okampova naslednica na čelu Kancelarije glavnog tužioca, već je javno prozivala Haftara za zločine u konfliktu u Libiji. Okampo je tada, kako otkrivaju dokumenti koji su procurili, iskoristio kontakte sa sudom u Hagu kako bi pomogao klijentu. Okampo je, pokazuju dokumenti, dobio upozorenje da sud ispituje ne samo Haftarovu, nego i Tatanakijevu ulogu u ratu u Libiji.

"Špigelov" tim istraživačkih novinara otkrio je u međuvremenu još jedan sramotan podatak o bivšem glavnom tužiocu suda u Hagu. Okampo i njegova porodica bili su vlasnici više ofšor kompanija u karipskim poreznim oazama. Dva meseca nakon što je napustio Kancelariju glavnog tužioca, na njegov račun u holandskoj banci selo je 50.000 dolara. Uplatila mu ih je korporacija "Tain Bay" iz Paname.

Foto-montažaa: Profimedia/Corbis, Wikimedia

Zatim je u nekoliko tranši na njegove račune leglo još 140.000 dolara. Trag novca počinjao je uvek u Panami, a dok bi došao do Okampa, prošao bi Švajcarsku. Ko je bio uplatilac? Niko drugi nego sam Okampo i njegova supruga. A zašto je tako tajnovito prebacivao novac sam sebi?

Okampo i njegova supruga bili su vlasnici šel kompanije sa Britanskih Devičanskih ostrva. Nakon 2009. godine, kad je to ostrvo promenilo regulacije, Okampo i njegova supruga, zabrinuti zbog slabije zaštite privatnosti vlasnika ofšor kompanija, odlučili su poslovanje prenesu na advokatsku kancelariju Mosak Fonseka, isti onaj koji je zaspao u skandalu s milonima tajnih računa kojima se izbegava plaćanje poreza u aferi Panamski papiri. Čemu tolika tajnovitost i koje je poreklo novca, još nije utvrđeno.

Pogledajte video:

(Telegraf.rs)

Daljinac

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Mile23

    17. oktobar 2017 | 22:18

    Neuspesan advokat, a s obzirom na razmere zlocina po svetu mogao je da postane slavan da je posteno I ozbiljno radio.

  • Volim svoju zemlju 🇷🇸

    18. oktobar 2017 | 12:03

    Ovaj je zreo za duuguu robiju!

  • Nele

    17. oktobar 2017 | 22:00

    kolonizacija vise puta u vise navrata pi celoj teritoriji trbuhom za kruhom

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA