≫ 

Nutricionisti je strogo brane: 13 vrsta hrane koju nikako ne smete jesti za doručak

Postoji smo jedna stvar koja je gora od lošeg doručka, a to je njegovo preskakanje što može dovesti do sporijeg metabolizma i nedostatka koncentracije

  • 6

Već ste milion puta čuli da je doručak najvažniji obrok tokom dana, a kad ste to već toliko puta čuli, sigurno da ima neke istine u tome. Doručkom pokrećete svoj metabolizam i uglavnom vam daje gorivo za funkcionisanje do ručka. Ali, tako lako možete pogrešiti u izboru namirnica za doručak, zato nutricionista Pipa Kempbel otkriva šta bi trebalo da se izbegava.

Agresivno ubija ćelije sa oštećenom DNK: "Zombi gen" je ponovo uskrsao i može biti najjači lek za lečenje raka

Nakon pravila "sve je u umerenosti" najbolji put ka zdravom načinu života je da pravilno odaberete namirnice koje unosite u organizam. Očigledno ne bi trebalo da jedete šta god vam padne na pamet u doba dana kada vam to padne na pamet. Pipa preporučuje da ne preterujete ni sa bilo kojom od navedenih namirnica i da ih izbegavate za doručak.

13 vrsta hrane koju nikako ne smete jesti za doručak:

1. Tost od belog hleba

Beli hleb će vas kraće držati sitim u poređenju sa hlebom od celih zrna žitarica. Beli hleb sadrži znatno niži udeo vlakana. Ishrana bogata vlaknima pomaže u održavanju zdravlja creva i može pomoći u smanjenju lošeg holesterola. Na hlebu, obavezno pročitajte etiketu, jer suprotno raširenom verovanju, crni hleb ne znači da je taj hleb 100 posto zdrav. Proverite da li na etiketi piše da je hleb napravljen od celih zrna žitarica, za razliku od "obogaćenog" on ima veći sadržaj hranljivih sastojaka.

Beli hleb će vas kraće držati sitim u poređenju sa hlebom od celih zrna žitarica Foto: Pixabay.com

2. Masna i pržena hrana

Ova opcija za doručak može biti preterano kalorična. Hrana pržena u biljnim uljima koja se zagrevaju, čine da doručak bude nezdrav. Na primer jajima i ostalim namirnicama, ulja dodaju više kalorija. Pečurke mogu biti odlične za doručak jer su bogate vlaknima i mogu da se prže u kokosovom ulju, tako da sadrže neke zdrave masnoće. Nutricionista,  Pipa Kempbel, predlaže i preskakanje kečapa tokom doručka, jer on sadrži puno šećera i masti.

Hrana pržena u biljnim uljima koja se zagrevaju, čine da doručak bude nezdrav Foto: Pixabay.com

3. Smuti (Smoothie)

Doručak ne bi trebalo da bude nešto što je puno šećera, tako da smuti nije najbolja opcija za prvi obrok tokom dana. Slobodni šećeri mogu biti štetni za zube, nivoe energije i u održavanju zdrave telesne težine. Čak i ako u smuti dodate kelj ili spanać, niste smanjili šećer iz voća. Zato, ujutro, pokušajte da držite voće na minimumu, a u ishranu dodajte više zelenila i hranu koja sadrži puno proteina, jer će vas proteini duže držati sitima.

Doručak ne bi trebalo da bude nešto što je puno šećera, tako da smuti nije najbolja opcija za prvi obrok tokom dana Foto: Pixabay.com

4. Zašećerene cerealije

Zdrav doručak treba da održava nivo šećera u krvi i može da smanji kasnije porive za grickanjem. On može da podstakne vaše telo da pravilno funkcioniše do kraja dana. Ako za doručak jedete zaslađene žitarice, to može povećati nivo glukoze u krvotoku, što može dovesti do kratkog naleta energije, ali i do njenog brzog pada. Kasnije ćete se samo osećati usporeno, a važno je istaći i veličinu porcije žitarica, posebno zašećerenih. Razmislite da li je veličina porcije predložena na kutiji, ista ona veličina koju vi pojedete. Ako nije, znači da jedete veću količinu kalorija i više ugljenih hidrata nego što je to predviđeno za dnevni unos.

Zdrav doručak treba da održava nivo šećera u krvi i može da smanji kasnije porive za grickanjem Foto: Pixabay.com

5. Kaše sa dodatim ukusima

Kaša može biti zdrav i hranljiv način za početak dana, ali ne i ako jedete instant, aromatizovane kaše. One obično sabotiraju vaš plan zdrave ishrane. Instant kaša je obično upakovana sa dosta šećera ili soli, jedna kesica može imati oko 29,5 grama šećera na 100 g kaše. Ako nemate vremena da kuvate kašu, spremite je veče pre nego što želite da je pojedete za doručak. Kašu možete ukrasiti borovnicama, koja će joj dati lepši ukus.

Kaša može biti zdrav i hranljiv način za početak dana, ali ne i ako jedete instant, aromatizovane kaše Foto: Pixabay.com

6. Bagel ili kifla sa krem sirom

Bagel, kifle i slična peciva su napravljena od rafinisanog pšeničnog brašna, iz kog su uklonjena vlakna i hranljive materije koje celovitom zrnu daju zdravstvene prednosti. Kako su ova testa jako gusta, ona imaju mnogo kalorija u poređenju sa većinom vazdušastog testa. Bolja opcija je ražani hleb, koji ima nizak glikemijski indeks, a manja je verovatnoća da će vam povećati nivo šećera u krvi. Krem sir je dobra opcija, ali sve dok nije mlečni, jer može biti pun masti i kalorija.

Bagel, kifle i slična peciva su napravljena od rafinisanog pšeničnog brašna, iz kog su uklonjena vlakna i hranljive materije Foto: Pixabay.com

7. Štanglice od žitarica

Prosečna "zdrava" štanglica od žitarica dolazi u pakovanju punom šećera i obično sadrži malo proteina, pa iako želite zdravu opciju za doručak, ovakav tip "čokoladica" nije preporučljiv. Neki šećeri u ovim barovima od žitarica mogu doći od voća, ali većina ima dodatak šećera. Previše šećera može povećati šećer u krvi, nivo insulina i upale.

Prosečna "zdrava" štanglica od žitarica dolazi u pakovanju punom šećera Foto: Pixabay.com

8. Kafa sa sirupom

Dodavanje aromatizovanog sirupa u kafu, bez obzira da li je to sirup tikve, vanile ili lešnika, podiže nivo šećera. Zaslađeni sirupi su puni kalorija, pa to nije dobar način za početak dana. Ako želite više ukusa, ali ne želite više glukoze, onda svojoj kafi dodajte cimet. Ako želite da vaša kafa ima ukus vanile, onda se odlučite za ekstrakt vanile, a ne za vanilin sirup, jer će vam to dati lep ukus bez preteranog nivoa šećera.

Dodavanje aromatizovanog sirupa u kafu, podiže nivo šećera Foto: Pixabay.com

9. Većina kupovnih granola

Većina kupovinih granola je izuzetno bogata šećerom, zbog toga što sadrži sladak sirup, ali i zbog toga što je puna čokoladnih mrvica i suvog voća. Čak i manje zašećerene opcije imaju tendenciju da sadrže malo proteina, sa malo vlakana i malom količinom vitamina i minerala. Ako volite granole, pokušajte da ih napravite sami, koristeći ksilitol ili malu količinu javorovog sirupa kao zaslađivača. Odlučite se za sveže voće, a ne za sušeno.

Većina kupovinih granola je izuzetno bogata šećerom Foto: Pixabay.com

10. Mafin od borovnica

Borovnice obezbeđuju veliku količinu antioksidanata i mogu smanjiti rizik od srčanih oboljenja, ali to na žalost ne znači da su mafini sa borovnicama zdravi. Ovi mafini obično ne sadrže mnogo borovnica i imaju tendenciju da budu puni masti i kalorija. Bolji izbor je lagani i svež kolač od borovnica, imajte na umu da neki brendovi koriste lažne borovnice.

Borovnice obezbeđuju veliku količinu antioksidanata i mogu smanjiti rizik od srčanih oboljenja Foto: Pixabay.com

11. Koncentrovani sok od pomorandže

Što se hrana više obrađuje, to je više potencijala za gubitak hranljivih materija. Koncetrisani sok od pomorandže je odličan primer, koncentrat soka sadrži manje vitamina od svežeg voća, uglavnom zbog tehnika isparavanja i filtracije, a ima mnogo fruktoze, što može dovesti do povećanja nivoa šećera u krvi. Umesto ispijanja koncentrovanog sok od pomorandže, pojedite celu pomorandžu.

Koncentrat soka sadrži manje vitamina od svežeg voća Foto: Pixabay.com

12. Gotovi sendvič

Kupovini sendviči mogu sadržati veliku količinu masti, šećera i soli, zbog čestog dodavanja majoneza kao nadeva. Zdraviji izbor su domaći sendviči, jer u njima sami birate namirnice koje vam odgovaraju. Većina kupovnih sendviča i ne sadrži najsvežije namirnice, a često se u njima korsite i najjeftiniji sirevi, meso i povrće koje je pred truljenjem. Takođe, mnogi već pakovani sendviči sadrže konzervanse i natrijum, da bi produžli svežinu. Iako kupovni sendvič može izgledati prelepo, najčešće to nije.

Sendviči mogu sadržati veliku količinu masti, šećera i soli, zbog čestog dodavanja majoneza kao nadev Foto: Pixabay.com

13. Preskakanje doručka

Pauza od hrane tokom spavanja ostavlja vašu probavu da se odmori, ali odlaganje unosa hrane može dovesti do prejedanja kada sledeći put jedete, a zauzvrat, izaziva to da više želite slatku hranu umesto izbalansiranih opcija, da biste povećali energiju. Možda ćete tako lakše da brojite kalorije, ali se može desiti da imate potrebu da jedete kasno noću, a to dovodi do skladištenja masti umesto da se one koriste za energiju.

Preskakanje unosa hrane može dovesti do prejedanja kada sledeći put jedete Foto-ilustracija: Profimedia

(Telegraf.rs / Izvor: cosmopolitan.com)

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

  • Bv@

    24. avgust 2018 | 12:23

    Uh. Hvala bogu, uplašio sam se za slaninu i paradajz i dobro je nema ih na spisku.

  • Wien

    24. avgust 2018 | 11:28

    Ovi nutricionisti bi mogli sta god korisno raditi a ne da lupetaju svakave budalastine....

  • 'rana

    24. avgust 2018 | 15:30

    Nek napisu sta bi trebalo da se jede. Ja volim mafine za dorucak... i jaja sa przenicama i krem sirom i paradajzom...

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA