Ako ovo ne naučite, ne sedajte za volan: Da li znate koliko vam stvarno treba da ukočite

M. R.
M. R.    
Čitanje: oko 4 min.
  • 0

Performanse automobila usavršavaju se iz godine u godinu. Motori su sve jači, vozila sve brža, ali paralelno sa ubrzanjem stručnjaci razvijaju i kočione sisteme. Najveći izum u zaustavljanju automobila desio se 1978. godine kada je "Mercedes" u svoju S-klasu W-116 ugradio ABS.

Ne samo da je zaustavni put automobila skraćen, već pronalazak ABS-a ima mnogo važniju primenu. Naime, "pulsiranje" točkova prilikom kočenja omogućava vozačima da upravljaju vozilom dok je pedala kočnice pritisnuta. To je u značajnoj meri smanjilo posledice sudara.

Mnogo je onih, koji tokom vozačkog veka ne dožive situaciju kada pritiskaju pedalu kočnice punom snagom stopala. Upravo to su iskusili novinari portala Telegraf.rs tokom treninga bezbedne vožnje na Nacionalnoj vozačkoj akademiji  - NAVAK. U praksi iskusiti najekstremnije situacije u kojima vozač može da se nađe, je iskustvo koje je promenilo svest naših novinara i urednika.

- Razlika u brzini od samo 10 km/h može značiti život. Kada kočiti, a kada reagovati na drugi način, obići iznenadnu prepreku. U ovoj sekundi neme vremena za razmišljaje, na to morate biti spremni. Znanje koje sam stekla u NAVAK centru zaista menja način razmišljanja o vožnji i bezbednosti na putu - prepričala nam je Vesna Stanimirović, glavni i odgovorni urednik portala eKlinika.rs.

Svi učesnici su sličnog mišnjenja, a posebno je važno to da su svi stekli svest o brzini. Jedna od glavnih teorijskih vežbi na NAVAK-u jeste ona o zaustavnom putu vozila.

Možda i ključna zabluda vozača jesta ta o kočenju. Moderni automobili danas su izolovani od buke. Nema više visokih "decibela" koje je većina starijih vozača slušala učeći se na "stojadinu", "yugu" i sličnim "zvezdama osamdesetih". Međutim, karakteristike modernh automobila, koliko god bile prednost, imaju i svoju veliku manu: ušuškan vozač može biti zavaran kada je reč o brzini. A zakoni fizike ne praštaju. Zato je neophodno da znate šta raditi kada vam život zavisi od stotinki.

A kada morate da kočite, budite svesni da ove 1 +1 nije 2. Sako povećanje brzine, progresijski produžava zaustavni put vozila. Današnji moderni automobili, posle pritiska na kočnicu, sa 100 km/h staju za oko 40 metara. To nije malo, ali to je samo jedan deo onoga što se zove zaustavni put. Postoji nešto što se zove vreme reakcije.

Nemački auto-klub ADAC je svojevremeno podsetio na jednostavnu jednačinu: Vreme reakcije, odnosno vreme potrebno da se pritisne kočnica, i osobine automobila. Vreme reakcije je period od momenta uočavanja prepreke, do pritiska noge na kočnicu.

NAVAK Foto: Telegraf.rs

Dakle, ako vozite 100 km/h prelazite 27,8 metara u sekundi. Prosečna reakcija vozača je čak 1 sekundu. To znači da, od kada spazite opasnu situaciju do pritiska na kočnicu, pređete 27,8 metatara. Ako vaš automobil ukoči za 40 metara, zaustavni put je 68 metara. Svakako, postoje brojni vozači kojima treba manje od pola sekunde da pritisnu kočnicu, ali i to je dužina od najmanje 50 metara do zaustavljanje. S druhe strane, postoje otežavajući faktori. Vozni park u Srbiji je stariji, pa mnogim automobilima treba više od 40 metara da ukoče. Ako tu uzmemo i, npr. loše gume i klizav kolovog, sve je mnogo gore...

Jedna od formula za izračunavanje zaustavnog puta glasi: "dužina reakcionog puta". Da biste to uradili, podelite brzinu sa deset i rezultat pomnožite sa tri. Na primer, ako automobil ide 100 km/h, dužina reakcionog puta je 28 metara. Putanja odgovora: (100 : 10) x 3 = 30 metara. Tu dodate put kočenja rezultira zaustavnim putem od 40 metara, i dobijate rezultat oko 70 metara-

Međutim, svako povećanje brzine drastično uvećava zaustani put. Pri 50 km/h, put kočenja se skraćuje na oko 12,5 metara u slučaju naglog kočenja, dok je ukupni zaustavni put samo 27,5 metara. S povećanjem brzine put kočenja se ne povećava linearno, već kao kvadrat brzine: Ako udvostručite brzinu, put kočenja postaje četiri puta duži!

Dakle, pre svega, butite uvek koncentrisani na vožnju. Gledajte pravo i budite spremni da reagujete u svakom trenutku. U suprotnom bolje ne sedajte za volan. I još jedan savet: U kritičnim situacijama "zgazite" nogom na kočnicu svom snagom i ne popuštate do potpunog zaustavljanja. Naročito pazite u gradu, jer pešak i dete mogu da izlete pred auto u svakom momentu. U slučaju teškog sudara, posledice su jezive. Mislite o tome kada sednete za volan.

Zaustavni put 

30 km h: Vreme reakcije: auto prelazi 8 metara, do zaustavljanja 13 metara

50 km/h: Vreme reakcije: auto prelazi 14 metara, do zaustavljanja 26 metara

60 km/h: Vreme reakcije: auto prelazi 17 metara, do zaustavljanja 34 metara

90 km/h: Vreme reakcije: auto prelazi 25 metara, do zaustavljanja 64 metara

110 km/h: Vreme reakcije: auto prelazi 31 metar, do zaustavljanja 89 metara

130 km/h: Vreme reakcije: auto prelazi 36 metara, do zaustavljanja 118 metara

(Telegraf.rs)

Video: Nacionalna vozačka akademija, trening bezbedne vožnje

Podelite vest:

Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).

Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Komentari

Da li želite da dobijate obaveštenja o najnovijim vestima?

Možda kasnije
DA